Istaknuto
27.03.2017.

Kroz iskustvo vođenja različitih radionica za djecu, prvenstveno Froooma, Boris Bakal progovara o radu s djecom, odgojnim i obrazovnim tehnikama i ustanovama te dječjoj perceptivnosti koja nam svima izmiče iz videokruga.

22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

Vizart

Kniferova izložba na Berlinskom vikendu galerija

30.04.2016. Petra PlivelićFoto: gregorpodnar.com/screenshot

U okviru manifestacije Berlinski vikend galerija samostalna izložba pod nazivom Elements jednog od najznačajnijih umjetnika u hrvatskoj povijesti umjetnosti – Julija Knifera otvorena je u Galeriji Gregor Podnar u Berlinu. Izložba donosi izbor njegovih radova u različitim medijima koji ističu važnost umjetničkog procesa, vidljivih u različitim aspektima Kniferova rada, najavljeno je iz berlinske galerije slovenskog galerista Gregora Podnara.

Julije Knifer smatra se jednim od najznačajnijih umjetnika povezanih s konkretnom umjetnošću nakon 1945. godine. Bio je pripadnik umjetničke grupe Gorgona, te se još ranih šezdesetih jasno postavio prema umjetnosti i društvu općenito, stvarajući djela koja u to vrijeme nisu naišla na razumijevanje sredine. Njegov naizgled jednostavan, kruti rad posljedica je umjetnikovih misaonih procesa i kontinuiranog rada na skicama i zapisima, napominje se u najavi izložbe.

Foto: gregorpodnar.com/screenshot

Foto: gregorpodnar.com/screenshot

Jedna od najvažnijih karakteristika njegova rada jest ponavljanje motiva. Upravo će se to ranim studijama predstaviti na izložbi. Naime, Knifer je još početkom pedesetih, kao student na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, krenuo s ponavljanjem motiva lišenih bilo kakve emocionalne povezanosti, bez obzira je li riječ o krajolicima sela oko Zagreba ili autoportretima.

Isti je princip, s manjim varijacijama prisutan u seriji crteža olovkom od kraja sedamdesetih, a s vremenom je radio sve veće crteže koji su nastajali danima i mjesecima strpljivim nanošenjem slojeva koji su isticali bjelinu papira. Radeći olovkom stvorio je odnos s materijalom, a pročišćavanjem i reduciranjem oblika došao je do najimpresivnijeg elementa svoje umjetnosti – meandra, koji se interpretira ovisno o razdoblju u kojemu je nastajao, počevši od konteksta geometrijske apstrakcije i neokonstruktivizma Novih tendencija.

Foto: facebook.com/julije.knifer

Foto: facebook.com/julije.knifer

Knifer je u dnevničkim zapisima, koje je vodio od pedesetih sve do svoje smrti 2004. godine u Parizu, bilježio tehničke procese svog rada, ali i frustracije s kojima se suočavao. S obzirom na to da se u tim bilješkama objašnjavaju filozofska polazišta njegova razvoja prema egzistencijalizmu i pojmu apsurda, ti su dnevnici izloženi usporedno i ravnopravno s njegovim slikama i crtežima.

Foto: gregorpodnar.com/screenshot

Foto: gregorpodnar.com/screenshot

Djela Julija Knifera bila su izlagana u najvažnijim svjetskim izložbenim prostorima i nalaze se u brojnim privatnim i muzejskim kolekcijama. Kao predstavnik Hrvatske 2001. nastupio je na Venecijanskom bijenalu, a prije dvije godine je u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) bila postavljena njegova velika retrospektiva. Na koncu, važnost i značaj Kniferova rada za hrvatsku kulturu može se iščitati i iz same zgrade MSU-a koja je, kada bolje pogledate, arhitektonska verzija meandra.

Foto: facebook.com/MSUzagreb

Foto: facebook.com/MSUzagreb

Kniferova berlinska izložba ostvarena je u suradnji s njegovom kćeri Anom Knifer, a otvorena je do 18. lipnja. Ovogodišnji Berlinski vikend galerija, koji se održava od 29. travnja do 1. svibnja, okupit će pedesetak galerija koje će predstaviti svoje izložbe, programe i aktivnosti.

Komentari