Istaknuto
22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

21.03.2017.

1. travnja u Glazbeni lonac dolazi Lika Kolorado, i to u akustičnom izdanju. Ili barem tako tvrdi ekipa iz Lonca.

Knjige

Knjige kojima je tema – knjiga

04.04.2015. Tijana Živko
Foto: facebook.com/Art&Literature

Foto: facebook.com/Art&Literature

Travanj je mjesec u kojem se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava. Točnije, 23. travnja slavi se knjiga i autorska prava u cilju promicanja kulture čitanja, autorstva i izdavaštva. Odluka o obilježavanju dana koji slavi knjige usvojena je na Općoj konferenciji UNESCO-a koja se održala 23. travnja 1995. godine u Parizu. Cilj ove inicijative je potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva.

Tim povodom ovaj vam mjesec donosimo pet knjiga koje tematiziraju baš knjigu. Knjiga, knjižara, knjižnica, čitanje – sve su to pojmovi vezani uz knjigu, a koji se često pojavljuju u književnim djelima. Mi smo izdvojili onih pet koje bi svakako valjalo posvetiti pažnju i odvojiti vremena u svome rasporedu čitanja.

1. Umberto Eco: Ime ruže

Slavno filozofsko-kriminalističko-povijesno djelo Umberta Eca u kojem ovaj glasoviti talijanski književnik, semiotičar i estetičar rekonstruira tajanstvenu priču Adsona iz Melka, staru šest stoljeća. Eco se koristi okvirno kriminalističkom pričom o potrazi za izgubljenom knjigom Aristotelove Poetike i fingiranim rukopisom opata Adsona iz Melka. Smješta radnju u četrnaesto stoljeće, u prostor benediktinske opatije s golemom bibliotekom. Redovnik istražuje niz ubojstava koja su povezana sa samostanskom bibliotekom te svojim pokušajima pokušava obnoviti biblioteku s ostacima knjiga koje su preživjele požar i baš ti ostaci stvaraju značenje. Njegov odnos prema knjižnici je zapravo odnos prema znanju uopće.

2. Markus Zusak: Kradljivica knjiga

Priču, koja se odvija u vrijeme Drugog svjetsko rata, priča osobno Smrt. Ona je cinična, suosjećajna i neizbježna. U središtu radnje je posvojena devetogodišnja djevojčica Lisel koju od prve njezine krađe Smrt prati. Kad Lieselin mlađi brat umre, Liesel na njegovom grobu pronalazi knjigu uz koju će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život. Ona strahote rata preživljava na način da krade knjige, čita ih, a zatim ih posuđuje susjedima. Piše i vlastitu knjigu koja joj na kraju spašava život. Ukradene knjige čine osnovu romana na koju se nadograđuju tople, životne priče o ljudima koji vode osobne male ratove s odrastanjem, nacizmom, odanošću i gubitkom.

Foto: Ziher.hr/Inga Đuđik

Foto: Ziher.hr/Inga Đuđik

3. Glen Cooper: Biblioteka mrtvih i Knjiga mrtvih duša

U Biblioteci mrtvih upoznajemo Willa Pipera, problematičnog agenta tik do umirovljenja koji istražuje slučaj serijskog ubojice koji je počinio šest ubojstava u dva tjedna. Willu se u istrazi priključuje mlada agentica Nancy Lipinsk te oni zajedno dolaze na trag tajne koja se povezuje s podzemnom knjižnicom opatije iz 8. stoljeća. Međutim, odabrana skupina spremna je dati život kako bi ju sačuvali. U Knjizi mrtvih duša budućnost čovječanstva ovisi o tajni skrivenoj na stranicama jedne knjige. Nestala je knjiga iz biblioteke mrtvih, a Will, u želji da pomogne umirućem bivšem “bibliotekaru” i onemogući vladine manipulacije, nađe se na nišanu moćnika koji ne biraju sredstva u želji da sačuvaju najveću tajnu čovječanstva.

4. Robin Sloan: Tajnovita knjižara gospodina Penumbre

Knjige, e-čitači, knjižare, digitalne police – sve se to nalazi u središtu zbivanja ovog zanimljivog romana. Clay Jannon zbog recesije ostaje bez posla dizajnera mrežnih stranica te dane provodi u čitanju knjiga i traženju posla. Uskoro nalazi posao u „Tajnovitoj knjižari“ kao noćni prodavač knjiga. Vrlo brzo Clay shvaća da ime potpuno odgovara naravi kupaca i samoj knjižari, jer tek nekoliko redovnih posjetilaca koji ništa ne kupuju ne bi mogli održavati knjižaru na životu. Kroz roman pratimo sukob starog i novog, isprepliće se Gutenbergovo vrijeme i vrijeme digitalnog doba, a na koncu pratimo i avanture glavnoga lika u istraživanju tajni koje knjižara krije.

5. Carlos Ruiz Zafón: Sjena vjetra

Desetogodišnjeg dječaka Daniela otac antikvar vodi u posjet “Groblju zaboravljenih knjiga” – tajnu barcelonsku knjižaru gdje se čuvaju zaboravljene i zabranjene knjige. Ondje Danijel izabire jednu knjigu uz obavezu da je čitanjem, ali i naknadnom brigom, spasi od zaborava. Daniel odabire Sjenu vjetra, roman nepoznatog mu pisca Juliana Caraxa, jedini postojeći primjerak. Priča ga toliko zaokuplja da on odlučuje dokopati se ostalih Caraxovih djela te istražiti njegovu biografiju. Saznaje da su svi ostali primjerci tog romana, ali i ostala Caraxova djela tajanstveno spaljeni posljednjih godina. U sljedećih deset godina Danielov život potpuno će se ispreplesti sa sudbinom nepoznatoga pisca, a iznjedrit će niz tajni, opasnosti, ukletih ljubavi, iznevjerenih prijateljstava, izdaje, ubojstava, osvete.

Foto: fraktura.hr

Foto: fraktura.hr

Komentari