Istaknuto
15.11.2017.

Gorillaz su u sklopu europske turneje na kojoj promoviraju album "Humanz" stigli i do Budimpešte gdje su nas podsjetili zašto toliko volimo njihov zarazni spoj funka, hip hopa, gospela i popa. S novim albumom svoj su glazbeni izričaj proširili i na dance glazbu i house ritmove te parter sportske arene pretvorili u plesni podij.

14.11.2017.

Miki ima novi album koji će promovirati u Tvornici kulture! Na novom albumu repa o nogometu, jazzu i palačinkama, a sličan asortiman pizdarija pronaći ćete i ovom razgovoru. O glumcima, plejmejkerima i stolarima pričali smo šetajući kroz Namu, jer se u njoj, kao i u Mikijevim pjesmama, može naći milijun svega.

Knjige

Književna večer s francuskom prevoditeljicom Cecile Deniard

10.03.2014. Tijana Živko
Foto. Tijana Živko/

Foto: Tijana Živko

U petak, 7. ožujka, u prostorijama knjižnice i književnog svratišta „Zvona i nari“ u Ližnjanu pokraj Pule, održana je književna večer sa Cecile Deniard, književnom prevoditeljicom iz Francuske. Deniard je magistrirala engleski jezik i književnost na sveučilištu Sorbonne u Parizu, a stekla je i diplomu poslijediplomskog studija prevodilaštva. Aktivna je članica francuskog udruženja književnih prevodilaca i zastupnica stranke centra u vijeću Villejuifa, jednog od predgrađa Pariza. S engleskog na francuski prevodi publicistiku i lijepu književnost, a njezine prijevode objavljuju neke od najznačajnijih nakladničkih kuća u Francuskoj. Ovo je njezin prvi boravak u Hrvatskoj te smo imali čast iz prve ruke saznati nešto o aktualnostima francuske književnosti, kako je to biti prevoditelj te može li se prevoditeljskim radom prehraniti šesteročlana obitelj. Moderatori večeri bili su poznati spisateljski par Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen koji su sa Cecile komunicirali i postavljali joj pitanja na engleskom jeziku, a publici prevodili njezine odgovore.

O prevoditeljskom radu

Cecile Deniard počela je prevoditi prije otprilike 12 godina. Kako kaže, bilo je to za vrijeme studiranja kada joj je profesor ponudio da prevodi s engleskog na francuski.
„To je kao da si glumac, a redatelj te na ulici pita hoćeš li glumiti u njegovu filmu.“ – uspoređuje Cecile. Ističe kako je vrlo disciplinirana i nastoji svakodnevno prevoditi, ali ponekad  radi obitelji (Cecile je majka četvero djece) i političke aktivnosti zaostaje u poslu.

Što se tiče odabira knjiga za prevođenje, Cecile smatra da je veliki izazov procijeniti hoće li neka knjiga biti teška za prevesti.
„Ponekad se najkompliciranije knjige zapravo s lakoćom prevode.“ – tvrdi ona. Prisjeća se da joj je najteže bilo prevesti knjigu koja je bila jako loše napisana. Svakodnevno suočavanje s takvim tekstom drži kao grozno iskustvo. Takav tekst smatra izrazom nepoštovanja prema čitatelju. Potaknuta tim iskustvom, odlučuje raditi samo na onim tekstovima koji imaju visoku književnu vrijednost.

Saznajemo da se od prevođenja u Francuskoj može solidno živjeti. Ona i suprug, informatičar po struci, uspješno othranjuju četvero djece. Prevođenje iziskuje mnogo rada, ali kada je to nešto što se radi s ljubavlju puno je lakše, kaže Cecile Deniard.

Hrvatske autore nije prevodila, a na spomen Miroslava Krleže, Augusta Šenoe, Dubravke Ugrešić, nažalost, odmiče glavom. Nije čula za njih, ali kaže da će pokušati doći do hrvatskih autora prevedenih na engleski jezik.

Zadiranje u tekst?

U prevodilaštvu, intervencija u tuđi tekst sasvim je normalni dio posla. Uglavnom to i nakladnici traže. Neki prevoditelji rado interveniraju u autorov tekst, no Cecile pokušava izbjegavati tu praksu. Vjeruje autoru i nastoji njegovu riječ prenijeti u cijelosti. U slučajevima kada dira tekst, ne biva potpisana kao koautorica, iako ima zakonsku mogućnost. U Nacionalnoj biblioteci u Francuskoj nema kategorije prevoditelja, već se djelo traži pod imenom autora. Situaciju uspoređuje s glazbom – često autor i izvođač nisu jedna osoba, ali se skladba traži pod izvođačem.

Foto: Tijana Živko

Foto: Tijana Živko

Stanje francuske književnosti i prevodilačke djelatnosti

U Francuskoj, 20 posto književne produkcije otpada na prijevode. Od toga, 50 posto otpada na uratke napisane na engleskom jeziku. Budući da je predsjednica francuskog Društva prevodilaca, Cecile je vrlo stroga u odabiru knjiga za prijevod. Ističe da se danas dosta prevodi  s japanskog jezika jer je u Francuskoj velika potražnja za japanskim stripovima.

Zanimljivom smatra činjenicu da u Americi, za razliku od Francuske, samo dva do tri posto otpada na prijevode. Amerikanci i Britanci vrlo su zatvoreni po tom pitanju. Zastrašujuće je, napominje Cecile, da francuski autori u posljednje vrijeme puno preuzimaju engleske riječi pa čak i pišu na engleskome jeziku. Takav engleski jezik ona naziva globich english.

„Globich english osiromašena je i suha verzija engleskoga jezika. Koliko se širi, toliko i biva osiromašen te je njime teško komunicirati.“ – tvrdi.

Dotakla se i manjina sa sjevera Afrike (Alžir) gdje je Francuska bila kolonijalna sila. Saznajmo da tamo, nažalost, nema afirmiranih književnika. Ti su glasovi odsutni, vjerojatno pod utjecajem političkih i socijalnih razloga.

Francuska je književnost u 50-im i 60-im godinama prošloga stoljeća imala tendenciju mijenjati svijet. Danas su pisci postali odraz francuskog društva, a Francuzi su jedan od najdepresivnijih naroda, kaže Cecile.

„Ljudi su pesimistični i nezadovoljni trenutnom situacijom. Osjeća se ekonomski i moralni duh  propadanja. Zato su današnji pisci odlični u artikuliranju depresije, kako svoje, tako i one koju vide u društvu oko sebe. Vrijeme je takvo da se svi polako okreću sami sebi.“ – upozorava francuska prevoditeljica.

Vizija budućnosti

Razmišljajući o budućnosti, Cecile vjeruje kako će knjiga i pisana riječ i dalje imati utjecaja. Svjesna je da se knjiga pod utjecajem digitalizacije rasplinjuje i polako gubi.
„Stvari se odvijaju tako brzo da je zapravo teško predvidjeti što će se uistinu dogoditi. Ali, bez obzira na tehnologiju, uvijek ćemo trebati pisanu riječ i jezik kao medij.“ – zaključuje.

Trenutno radi na prijevodu biografskoga romana o Victorine Louise Meurent koja je bila najpoznatiji model slavnog francuskog slikara Edouarda Maneta. Večer je završila Cecilinim efektnim i impresivnim čitanjem na francuskom jeziku jedne stranice upravo tog romana.

Foto: Tijana Živko

Foto: Tijana Živko

Komentari