Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Vizart

Koliko je veliki Da Vinci znao o ljudskoj anatomiji?

18.03.2013. Eleonora Glišić
Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci

Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci

Izložba Kraljevske kolekcije u Edinburghu prikazat će koliko su anatomske skice renesansnih umjetnika, kao što je Leonardo da Vinci, bile točne. Veliki Da Vinci secirao je brojne leševe i bilježio svoja saznanja u crtežima koji će biti prikazani po prvi puta u Queen’s Galleryju uz 3D filmove, rezultate magnetske rezonance i CT-a. Posjetitelji će na taj način steći uvid o tome koliko je ovaj genij uistinu znao o čovjekovoj anatomiji. Kraljevska kolekcija posjeduje jednu od najvećih zbirki Da Vincijevih radova u svijetu, a neki od radova nikada prije nisu bili izloženi u Velikoj Britaniji. Zbrika uključuje cjelokupan set od 18 listova poznatih kao Anatomski manuskript A, na kojemu je Da Vinci tijesno ispisao i iscrtao više od 240 crteža te otprilike 13.000 bilježaka koje se čitaju u zrcalu.

Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci

Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci

Djela ovog velikog intelektualca s područja anatomije mogla su uvelike doprinijeti medicini kao znanosti, ali rezultati su nažalost ostali skriveni u njegovoj bilježnici sve do njegove smrti u 1519. godine. Da Vinci je namjeravao objaviti veliki traktat, ali ga nije nikada dovršio jer je stalno bio zaokupljen novim projektima. Izložba će, uspoređujući rezultate renesansnih skalpela i olovke s najboljim rezultatima moderne tehnologije, pokazati koliko je blizu Da Vinci bio u nekim od svojih posljednjih medicinskih eksperimenata na području otkrivanja uloge srca u cirkulaciji krvi, čak stoljeće prije nego što je to dokazao William Harvey. Godine 1508. Da Vinci je secirao 100-godišnjeg muškarca i prvi puta točno dijagnosticirao cirozu jetre i sužavanje arterija.  Od 1510. do 1511. radio je s profesorom anatomije na seciranju 20 leševa u medicinskoj školi u Paviji i na svojim crtežima iz različitih kutova prikazao gotovo svaku kost u ljudskom tijelu, uključujući prvi točan prikaz kralježnice i glavnih skupina mišića.

Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci

Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci

Jedan od poznatijih crteža u zbirci, crtež djeteta u utrobi koji je djelomično temeljen na seciranju trudne krave, prikazivat će se uz 3D ultrazvuk fetusa. Isto tako će se crteži ruke, koji detaljno prikazuju kosti ruke s mišićima dlana i slojevima tetiva, prikazivati uz film o seciranju ruke u visokoj razlučivosti 3D-a. Leonardova istraživanja mišića ramena i ruku bit će u usporedbi sa suvremenom animacijom istih, te će se prikazivati 3D film o seciranju ramena koji potvrđuje zapanjujuću točnost Leonardovih postignuća.
Izložba Leonardo da Vinci: Mehanika čovjeka​​ otvorena je u Queen’s Galleryju u Edinburghu od 2. kolovoza  do 10. studenog 2013. godine.

Komentari