Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Film

Komentar: Festival s kojim počinje ljeto (FMFS)

30.05.2016. Dario DunatovFoto: facebook.com/fmfs.hr

Deveti po redu Festival mediteranskog filma Split samo što nije počeo. Prije nego se sljedeći petak, 3. lipnja, svečano otvori, potrebno se osvrnuti na ovaj nesvakidašnji fenomen i staviti FMFS u kontekst rastuće festivalizacije kulture, a pogotovo filma, analizirati njegov utjecaj na filmsku i širu društvenu zajednicu, te reći ponešto o ovom posljednjem jednoznamenkastom izdanju. Ako se vratimo na same početke filma, pronalazimo kako je on prvotno predstavljao sajamsku atrakciju i bio isključivo zabava za siromašne. Poslije takve zabavne i vizualno atraktivne filmske predstave organizator sajma bi napustio grad i na drugom mjestu održao isti program. Dugo vremena se tako provodila „festivalizacija“ i bila je uglavnom na četiri kotača. Tek nakon nekog vremena su najveći gradovi dobili svoje stalne kinodvorane. Tako je s vremenom sajamska atrakcija postala društveni fenomen, samo što danas organizator ne mora putovati iz grada u grad, jer gotovo svaki grad ima svoj filmski festival i svoje organizatore.

Teško je nabrojati sve filmske festivale u Hrvatskoj. Ilustracije radi, u 2016. godini samo HAVC ih je sufinancirao 59. Na ove brojeve dosta ljudi reagira negativno ističući kako porast broja vodi do drastičnog pada kvalitete programa koji se na tim festivalima prikazuju. To može biti točno i najčešće jest, ali ne pruža cjelokupnu sliku o fenomenu i takav način rezoniranja zanemaruje sve pozitivne strane ovakvih događanja. Festivali su danas ono što su velike koncertne dvorane i zoološki vrtovi bili prije, pitanje urbanog prestiža jednog grada koji ga brendira na kulturnoj karti zemlje, regije, Europe ili svijeta. Isto tako, oni predstavljaju mjesto gdje se umjetnost nudi širem krugu ljudi koristeći popratne efekte (piće, tulume i druženje) kao svojevrsni mamac.

FMFS se vrlo brzo afirmirao na lokalnoj razini i sve ove godine privlačio velik broj raznovrsnih posjetitelja; od glumaca, redatelja, filmskih kritičara, medija, slavnih osoba do onih najbrojnijih, običnih posjetitelja. Ovaj festival je u pravilu smješten na nekoliko lokacija od kojih je najatraktivnija ona u ljetnom kinu Bačvice. Tu se pod borovima, u blizini mora, dok ptice prelijeću preko velikog ekrana održava najatraktivniji program ovog festivala, a nakon filmskih projekcija slijedi tulum uz atraktivne DJ-eve koji traje do dugo u noć. Upravo ovi „nefilmski“ sadržaji mamac su za ovako velik i raznolik broj gledatelja. Određenom dijelu publike film je samo jedan od usputnih sadržaja koje će konzumirati tu večer, ali ipak će ga pogledati i tako doživjeti određeno filmsko iskustvo.

Foto: fmfs.hr/press

Foto: fmfs.hr/press

Mnogi kritičari ovakvim festivalima zamjeraju populizam i nekritički odabir filmskih naslova zanemarujući činjenicu kako je ovo prilika koja vraća film širokoj publici i koja će odgojiti novu generaciju filmofila, dugoročno povećati broj kinoposjetioca, ili barem poluzainteresiranoj publici približiti neke filmove i stilove koje drugačije ne bi mogli vidjeti. Od tog procesa korist će imati i neki drugi festivali koji su skloniji art repertoaru, što širu publiku čini nesklonu njima, ako stasa određeni broj ljudi koji su voljni proširiti opseg svog filmskog interesa. Na ovogodišnjoj press konferenciji direktor festivala je rekao kako se mogu pohvaliti brojkom od 70 tisuća posjetitelja koji su pohodili FMFS. Strašne bi to bile brojke i za neke veću zemlju. Ipak, spoj Mediterana i filma, zemljopisnih i kulturnih ljepota u ovom slučaju se pokazao kao sjajan pogodak što su posjetitelji prepoznali.

Važnu ulogu FMFS ima i u afirmaciji mladih autora koji tako dobiju priliku da prikažu svoj film koji drugačije ne bi mogao doći do gledatelja. Ovogodišnja konkurencija za „Ješku“, domaće filmove kratkog metra, je izuzetno velika, a nagrada je po prvi put novčana, osigurana od strane sponzora. Također, u pravilu svake godine prikaže se nekoliko domaćih ili regionalnih premijera. FMFS je jedna lijepa priča koja se nastavlja hraniti entuzijazmom i koja je cijeli lokalni kraj približila filmu. To također čini svojim projektima kao što su Mali MeDITEran, FilmInkubator, te značajni Kino Mediteran koji ima za cilj revitalizirati kina u Dalmaciji i dovesti filmske naslove u neke manje dalmatinske sredine.

Kulturni sadržaji presudan su pokazatelj krvne slike jednog grada. Ovim festivalom grad Split i Dalmacija dobili su jednu posebnu kulturnu manifestaciju koja simbolizira početak ljeta i bez koje bi grad izgubio jedan dio svog identiteta. U svojem devetom izdanju FMFS je pun samopouzdanja, spreman za nove izazove i još veći broj publike. Osim što je revitalizirao kinodvorane po otocima i manjim mjestima otvorio je, za ovu prigodu nakon dugo vremena, i legendarnu terasu kina Tesla što se može iščitati kao simbolički čin spajanja dviju generacija koje sada povezuje odrastanje, zaljubljivanje, plakanje i smijanje uz film.

Komentari