Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Kostimirane zabave studenata Bauhausa: “Locker sein!”

07.01.2016. Jelena Ratko
Foto: dangerousminds.net

Nisu tulumi što su nekad bili, izjava je zbog koje su se u manje od dva desetljeća ovoga stoljeća u raznim žestokim pićima utopili milijuni suza današnje nostalgične mladeži. Većina mladih partijanera mišljenja je da im se u današnjim klubovima ne nude mogućnosti za iskorištavanje vlastitog potencijala do krajnjih granica, pa uvjerena u svoj zakašnjeli dolazak na svijet pati za dobom „diskača“ ili mašta o jednoj noći u njujorškom Studiju 54. Međutim, bez obzira na sve veću popularnost 20-ih i 30-ih godina kad je riječ o tematskim partyjima u posljednjih nekoliko godina, malo je onih koji znaju kako je izgledao noćni život studenata škole za arhitekturu i primijenjenu umjetnost Bauhaus u Njemačkoj početkom 20. stoljeća.

Nedugo nakon što ju je Walter Gropius osnovao u Weimaru, škola je postala poznata po specifičnim zahtjevima za studente. Osim ambicije i želje za znanjem, nužan preduvjet za upis bila je kreativnost u svakom smislu. Studenti koji su htjeli sudjelovati u radionicama Bauhaus škole i slušati predavanja velikih umjetnika toga doba poput Waltera Gropiusa, Wassilyja Kandinskog i Paula Kleea, morali su znati, riječima Farkasa Ferenca Molnara, bivšeg studenta Bauhausa i mađarskog arhitekta, „ne samo raditi, već i živjeti“. U svom eseju Life at the Bauhaus iz 1925. godine, Molnar objašnjava da je, u školi koja je izvršila revoluciju u arhitekturi, dizajnu i estetskim konceptima, biti perspektivan student značilo imati “živahan temperament, rastezljivo tijelo i inovativan um”.

“Locker sein!” (“Loosen up!”), rečenica je švicarskog slikara, dizajnera i pisca Johannesa Ittena, koja je umjetnicima Bauhausa bila inspiracija za plesne pokrete, no i odjevne kombinacije. Kostimi su bili sastavni dio svake zabave. Njihova izrada shvaćena je smrtno ozbiljno i u nju je uložena maksimalna količina truda. Noćni život je za ove studente bio jednako važan dio obrazovanja kao i dnevne obaveze, što objašnjava apsolutnu ljubav prema umjetnosti kao načinu života  kao nužan preduvjet za sudjelovanje u radionicama.

Nije sačuvan velik broj fotografija, no količina kreativnosti i vidljivog truda u priloženima dovoljna je za donošenje zaključka o specifičnosti (u najmanju ruku) noćnog života ukupno 200-tinjak studenata koji su imali priliku raditi, živjeti i plesati umjetnost. Nisu tulumi što su nekad bili…


Komentari