Istaknuto
21.04.2017.

U Galeriji Klovićevi dvori trenutno je, uz Izazove moderne i retrospektivu Željka Senečića, postavljena i samostalna izložba All you need is luck Nikoline Ivezić. Radi se o jednoj od najprepoznatljivijih suvremenih slikarica (pogotovo za češće posjetioce Kluba na zagrebačkom Filozofskom, Limba ili kafića Boja) koja je razvila autentičan umjetnički izraz, stvorivši tako već poznate tzv. slikoreljefe ili piktoplastike, odnosno slike koje izlaze izvan svojih okvira u prostor.

21.04.2017.

U novoj seriji intervjua okupljenim pod nazivom "Let's jazz" predstavit ćemo novu hrvatsku jazz scenu. Njen prvi predstavnik je pijanist Zvjezdan Ružić.

Film

“…svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način” (“The Nest”, K. Leidenfrostová)

02.11.2016. Filip KušterFoto: screenshot

Dokumentarni film “The Nest” slovačke režiserske Kristine Leidenfrostove bavi se odnosima prošlosti, sadašnjosti i budućnosti unutar jedne obitelji. Temelj te obitelji je stariji bračni par koji živi u jednom slovačkom selu, dok su njihova djeca, ponajviše zbog posla, prisiljeni živjeti u gradu. Njih dijeli samo nekoliko desetaka kilometara, ali to ne znači da djeca previše brinu o tome koliko često vide svoje roditelji. Tako se odnosi produbljuju u smjeru roditelja i djece, te sela i grada.

Okvir priče čini nam jedna stara i amaterska snimka obitelji na okupu u vrijeme Božića. Vidimo trošnu kuću koja zadovoljava sve potrebe velike obitelji, a otac i majka s djecom, vesele se i uživaju u druženju. Nakon kratkog uvoda, prebacujemo se u sadašnjost gdje zatičemo obnovljenu kuću i unutarnje prostorije koje sada, iako djeluju modernije, odražavaju atmosferu samoće. Otac i majka ostali su sami, a njihova djeca žive na nekom urbanijem mjestu.

Odnos urbanog i ruralnog

Dok su sinovi i kćeri zaokupljeni modernim načinom života, roditelji žive tradicionalnim životom radničkih poslova, poljoprivrede, a u slobodno vrijeme zabavljaju se gledanjem televizije i šetnjama zapuštenim selom. Povremeno, kada im se njihova djeca jave na mobitel, porazgovaraju o radnom danu te ih svaki put pitaju: „Kada ćete navratiti?“.

Ruralne sredine nisu privlačne mladeži koja je „uletjela“ u nova doba, puno raznih načina života i organiziranja vremena, dok s druge strane imamo roditelje koji su „zapeli“ u vremenu koje je davno prošlo. Naravno, to ne opravdava ignoriranje roditeljskih poziva i njihove želje za malo ljubavi jer na kraju, sve što su djeca u životu ostvarila, stup potpore su im bili otac i majka.

Foto: screenshot

Foto: screenshot

Mnogi će misliti da se ovdje radi o patrijarhalnoj obitelji gdje otac ima glavnu riječ. U ovom slučaju majka je ta koja preuzima ulogu glave obitelji i donosi većinu odluka vezanih uz posao, obnovu kuće i ostale životne potrebe. Ujedno, ona je ta koja praktički moli svoju djecu da ju posjete, a iako je njena vanjština glasna i svadljiva, u njoj vlada velika tuga i nemoć povratka u prošla i veselija vremena. Njezin odnos prema mužu je šefovski, a on je tu da ispunjava njezine želje. U svemu tome, on ne prigovara već ispunjava njene zahtjeve jer shvaća kako joj teško pada odvojenost od djece.

Monotonost života

Takav pogled u nečiji život snimljen je puno više kao igrani film, nego dokumentarac. Kamera je iz ruke, a time se postiže praćenje bračnog para u svojoj svakodnevnici i posve običnim, pomalo dosadnim, radnjama koje uključuju odlazak u dućan, na posao i uređivanje sobe.  Pomoću fotografije dočarava se atmosfera monotonosti. Motiv bračnog para koji sam hoda  kroz zapušteno selo, a ulična rasvjeta mjestimično osvjetljava njihove kretnje, fotografski čini prikaz silueta koje kreću u nepoznato. Dijalozi između muža i žene stalno vuku na smijeh, ali ispod toga ostaje velika praznina jer smo svjesni njihovih svakodnevnih problema i briga.

Dokumentarni film vrlo dobro prikazuje odlazak djece sa sela u velike gradove radi nastavka obrazovanja i zaposlenja, a problem nastaje kada oni često tamo i ostanu. Leidenfrostova se spretno, iako na trenutak može biti zamorno zbog same situacije koja se prikazuje, bavi aspektom zaboravljanja onih koji su u život svoje djece dali sve što su imali. Na kraju im se to isplatilo u materijalnom smislu, ali cirkularnost modernog života uzela je svoju žrtvu u obliku vremena sada već odrasle djece.

Spomenimo kako je ovaj film dobio nagradu na Student International Film Festivalu u Rijeci za najbolji dokumentarac.

Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(6 votes, average: 3.500 out of 5)

Komentari