Istaknuto
13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

02.04.2018.

Možda bi "Govori glasnije!" mogao biti "mega angažirani hrvatski politički teatar", ali Bobo Jelčić svjestan je stvarne moći kazališta pa zato sve pretvara u dobru satiru i radije se bavi svakodnevicom maloga čovjeka i njegovim malim-velikim problemima.

Knjige

Školska lektira: radost ili pakost?

13.03.2013. Martina Kajtazi
Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Nikakav je problem primijetiti averziju učenika osnovnih i srednjih škola prema propisanoj lektiri. Većina će njih danas s negodovanjem obaviti zadatke vezane uz taj dio gradiva, često koristeći zaobilazne načine poput kratkih sadržaja na internetu ili u skupih vodiča kroz lektire. Ili ga jednostavno neće obaviti, mireći se s jedinicom iz tog dijela gradiva koju će popraviti nekakvom gramatičkom provjerom. No, je li problem u učenicima ili u lektiri? Postoji li način da se učenike potakne na čitanje klasičnih i svjetski priznatih djela ili su možda novije generacije usmjerenije k jednostavnijim umjetničkim sadržajima? Jesu li mladi danas jednostavno “drukčiji”?

Društvo

Bilo kako bilo, činjenica jest da je zastupljenost klasika u životima mladih prilično mala. Ljubav prema knjizi zasigurno se stvara ovisno o sredini u kojoj živimo ili onoj u kojoj se krećemo. Raniji dio života opterećen je brojnim iskušenjima; odrastanje znači pronalazak sebe kroz neka obilježja, pa se tako mladi svrstavaju u razne subkulture, među kojima velik dio čine one u kojima čitanje nije cool. Ili jest, ali se to iz nekog razloga ne smije isticati. Obitelj je, također, značajan faktor ugradnje navika općenito, pa tako i navika usmjerenih ka kulturnim sadržajima. Danas prema statističkim podacima znamo da vjerojatnost da se dijete dodatno obrazuje ovisi u velikoj mjeri o obrazovanju samih roditelja, jer se interes djeteta prema znanju počinje graditi daleko prije samog početka školovanja. Osim toga, djeca često tendiraju oponašanju uzora, a to su u najranijoj dobi najčešće upravo roditelji.

Foto: facebook.com/maliprinc

Foto: facebook.com/maliprinc

Ipak, sustav obrazovanja nije zanemariv. Lektire su iz nekog razloga često puta promašene u smislu odnosa godina djeteta i ozbiljnosti štiva. Primjerice, Mali princ Antoine de Saint-Exuperyja propisan je kao lektira među učenicima sedmih razreda osnovnih škola. Većini djece te dobi knjiga će biti simpatična zbog nekakvog princa koji skakuće po malenom planetu i simpatičnim bićima koje sreće, no većina njih neće biti sposobna uvijek shvatiti pozadinu priče. Potrebno je poprilično iskustvo u čitanju djela “opipljivije” naravi kako bi uopće mogli početi stvarati interes za apstraktnija djela. Apstrakt opisuje realnost, stoga je potrebno prvo razviti shvaćanje o realnosti u djelima. Međutim, malo se vremena posvećuje lektiri i samim time ona je od sekundarnog značaja. Da bi mlada osoba stekla interes za klasik, ona mora pročitati djela na koja će naići u knjižnici, koja će ju privući prema vlastitom karakteru. To su djela primjerice pustolovne ili fantastične naravi, jednostavnijeg vokabulara.

S druge strane, osoblje u školstvu nije uvijek kvalificirano za rad s tim dijelom gradiva ili pak ne pokazuje interes za poticanje čitanja među širokim krugovima mladeži. Debate i eseji najbolji su način kako pokrenuti raspravu i samim time potaknuti velik broj učenika na razvoj kritičkog mišljenja.

Foto: wikipedia.org

Foto: wikipedia.org

Mladi često ne shvaćaju ili ne žele shvatiti složene životne priče na kakve često nailazimo primjerice u realističkim romanima. Imala sam prilike osobno doživjeti, na debati vezanoj uz Goetheove Patnje mladog Werthera, stav jedne djevojke u mom razredu prema Wertherovoj ljubavi, a glasio je otprilike ovako: “Ne kužim ja tog Werthera! Pa ak’ mu se tol’ko sviđa ta Lotta zakaj ju jednostavno nije poljubio ili nešto slično? I onda se još žali!” Ne samo da je ta ista djevojka potpuno zanemarila da se radnja odvija u  18. stoljeću te da roman pripada romantizmu, već je nastavila polemizirati o djevojačkim ljubavnim jadima 21. stoljeća. Nesumnjivo je da se na čitanje takve građe mora nadovezati znanje iz područja filozofije i povijesti. To nažalost često znači da će u praksi samo odlični učenici čitati klasike.

Istraživanja

S druge strane, kako se danas sve pojednostavljuje, takvu tendenciju imaju i trendovi. Prema istraživanju World Book Day-a, mladi češće biraju “lako štivo” nego osebujne klasike. U tom su se istraživanju pratile navike 300000 učenika 16oo škola. Ustanovljeno je da 13-godišnjaci i 14-godišnjaci u prosjeku biraju literaturu namijenjenu 10-godišnjacima. Zanimljivo je da su dječaci većina u takvoj praksi. Samo trećina te djece čita u slobodno vrijeme, dok istraživanja pokazuju da upravo djeca koja čitaju izvan škole imaju bolje rezultate u školi. Profesor Topping s University’s School of Education smatra da “ne samo da su mladi danas slabiji kao čitatelji, već su slabiji i kao mislioci”. “Bez potrebnog vodstva profesora i knjižničara, mladi nemaju motivacije za prelazak na zahtjevniju građu”, napominje Topping. Ono što je posebno zanimljivo u ovoj studiji jest činjenica da djeca osnovnoškolske dobi više ustraju na zrelijoj literaturi od mladih u srednjim školama Velike Britanije. Primjerice, sedmogodišnjaci u prosjeku biraju knjige propisane djeci od 8 godina i 10 mjeseci. Barbara Band, potpredsjednica Chartered Institute of Library and Information Professionalsa ima viziju o knjižnicama koje bi potakle mlade na ozbiljnije štivo: “Dobra knjižnica trebala bi biti srce svake srednje škole; razvijanje istraživačkih metoda, poticanje učenja izvan propisanog kurikuluma i naposljetku, razvijanje dugoročne ljubavi prema čitanju- samosvrha je takve knjižnice.”

Foto: facebook.com/startthemoffreadingyoung

Foto: facebook.com/startthemoffreadingyoung

S obzirom na razne odrednice u životima mladih ljudi, teško je odgovoriti na pitanja pojedinačne naravi. Međutim, objektivno je da se filozofski način formiranja mišljenja u mladih gubi, pojednostavljuje te da će se vjerojatno i dalje pojednostavljivati.

Dakle, jesu li mladi danas drukčiji? Jesu. Novi će uvijek biti drukčiji.

Znači li to da klasici za  mlade gube značaj? Klasici su svjetski priznata djela i njihova je tematika bezvremenska, bez obzira na složen i arhaičan izričaj u njima. Istina je možda da će samo manjina dobiti priliku da upozna njihov sadržaj i još važnije, da shvati kontekst vremena, likove i događaje. Međutim, cilj klasika nije regrutiranje članova; oni su djela koja služe malobrojnima, jer su malobrojni privilegirani shvaćanjem. Unatoč tomu, razvijanje navike čitanja među populacijom, a pogotovo mlađom, neophodno je za nastanak i naposljetku – opstanak kulturnog društva.

(Visited 761 times, 6 visits today)

Komentari