Istaknuto
22.04.2018.

Iza imena Tyger Lamb stoji zagrebačka četvorka čiji je prvijenac "Born Into This" na putu. Album još nije vani, no mnoga vrata već su im otvorena. Upoznajte se s njima dok su još polu-anonimni i nepoznati, prije koncerta 3. svibnja u Vintage Industrial Baru.

13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

Vizart

Majstor lirske apstrakcije na izložbi u Modernoj galeriji

10.05.2016. Anja TomljenovićFoto: facebook.com/UdrugaJAM

U okviru ciklusa Slikarske retrospektive Moderne galerije u tijeku je kritička retrospektiva slikarskog opusa Dalibora Jelavića u Modernoj galeriji u Zagrebu. Predstavljeno je više od stotinu ulja i enkaustika na platnu i crteža nastalih u razdoblju od sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća do danas. Jelavić se tijekom umjetničkog formiranja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1973.-1977.) bavio asamblažem, što je na izložbi predstavljeno u radovima kao što su Hommage à Alan Davie i Hommage à Joseph Beuys. Zanimala ga je tadašnja praksa „proširenih medija“, odnosno konceptualna umjetnost i fenomeni poput Nove umjetničke prakse koji su obuzeli sedamdesete. U tom kontekstu zanimljive su Crna slika i Bijela slika, koje su zapravo monokromna platna, ispunjena crnim saharskim i bijelim mramornim pijeskom. Ona se, ovisno o vašem položaju i kretanju pred platnom, lagano i gotovo hipnotizirajuće svjetlucaju.

Nakon sedamdesetih, u osamdesetima se Jelavićev umjetnički fokus vraća na bavljenje slikarstvom. Tonko Maroević u predgovoru izložbe ističe kako njegovo slikarstvo tog razdoblja karakterizira užitak u slikanju i prepuštanje slobodi i mašti te dodaje kako se u našoj sredini u ranom slikarstvu Jelavić mogao osloniti na iskustva Ede Murtića i Ive Šebalja, a u europskom kontekstu nadovezati na primjere Miróa, Alechinskog i neoekspresionističku grupaciju COBRA. Slikarske odlike ovog razdoblja, ali i začetka Jelavićeva rukopisa koji će razvijati u budućnosti, možda su najbolje vidljive u najreprezentativnijem primjeru Universal picture (Hommage à D. Attenborought) iz 1984. godine. Čudna bića sa životinjskim karakteristikama nastanjuju nedefiniran prostor koji je naglašen žarkim kolorizmom i pokazuje svojevrsnu autorovu ekspresionističku viziju. Potrebno je naglasiti kako Maroevićevi dijelovi teksta odlično prate postav izložbe i pružaju vrlo korisne smjernice za razumijevanje Jelavićevih slikarskih faza.

Foto: Goran Vranić

Foto: Goran Vranić

Devedesetih godina autorov se potez kista još više oslobađa i začudna bića se rasplinjuju u apstraktne oblike i površine žarkih boja. Zanimljiva je slikarska tehnika enkaustike na platnu (Crocodail, 1995. i Svirač, 1995.) u kojoj se boje vežu voskom i postavljaju se najčešće metalnim štapićem na podlogu (u ovom slučaju na platno), što objašnjava reljefnost platna i nakupine boja koje su grube i protežu se platnom. Upravo ta reljefnost i nanos boje koja zadobiva pomalo kiparsku kvalitetu može podsjetiti na Jelavićevo bavljenje tehnikom asamblaža u počecima na Akademiji. Novije razdoblje Jelavićeva slikarstva uključuje dva velika ciklusa slika: Svemirski teatar (The Space Theatre, 1997.-2002.) i Veliki Prasak (Big Bang), u kojima u tehnici ulja i enkaustike radi u domeni ekspresivne apstrakcije.

Foto: facebook.com/UdrugaJAM

Foto: facebook.com/UdrugaJAM

U ciklusu Svemirski teatar autor raskida s tradicionalnim priborom poput slikarskog kista i izražava se unošenjem pigmenta pomoću lopatice, krpice i spužvice. U središnjoj ovalnoj prostoriji na katu Moderne galerije nalazi se 6 kompozicija koje se vizualno izmjenjuju s danjim svjetlom koje se nazire kroz prozore i tako čine zanimljivu igru stvarne i kolorističke svjetlosti kojom isijavaju platna. Ovdje vam je potreban trenutak da se osvrnete oko sebe i nakratko zaustavite u jednoj točki simuliranog svemirskog prostranstva u slikama.

Foto: Anja Tomljenović

Foto: Anja Tomljenović

Još jedna pohvala za postav izložbe i kontekstualizaciju umjetnikova stvaralaštva, koju potpisuju akademik Tonko Maroević i viši kustos Moderne galerije Željko Marciuš, zbog stvaranja posebno zanimljive dinamike kretanja u ostatku galerijskog prostora. Nakon prolaska središnjim ovalnim dijelom, niz idućih prostorija vizualno završava u jednoj točki u obliku križa u krajnjoj prostoriji, tako da vam se čini kao hodate prema oltaru i nalazite se u prostoru gotovo sakralnog karaktera, okruženi naelektriziranim apstrakcijama koje pršte bojom i energijom. Kada se približite točki koja vas vuče, odjednom ste pred platnom križnog oblika naziva Rog izobilja/Crucifix (2016.) koja je zapravo i logična završna točka kojom se poentira Jelavićevo stvaralaštvo.

Ova izložba odlično sažima četrdesetak godina Jelavićeve umjetničke djelatnosti u Hrvatskoj i omogućuje posjetitelju vrlo jasan pregled kontinuiteta u njegovu radu. Jedan od nastavnika na Akademiji, v.as.dr.sc. Enes Quien naglašava kako su Vatroslav Kuliš i Dalibor Jelavić najkvalitetniji slikari generacije koja je nastavila tradiciju lirske apstrakcije u Hrvatskoj, što ga uvrštava u najznačajnije predstavnike hrvatskog suvremenog slikarstva. Izložba je otvorena do 29. svibnja i opsežan katalog bit će publiciran u suradnji s Galerijom Kula iz Splita gdje će izložba biti reprizirana tijekom jeseni.

(Visited 192 times, 1 visits today)
0%
1
2
3
4
5

(12 votes, average: 2.333 out of 5)

Komentari