Istaknuto
27.03.2017.

Kroz iskustvo vođenja različitih radionica za djecu, prvenstveno Froooma, Boris Bakal progovara o radu s djecom, odgojnim i obrazovnim tehnikama i ustanovama te dječjoj perceptivnosti koja nam svima izmiče iz videokruga.

22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

Vizart

Marija Gradečak: Na granicama (ne)svjesnog

20.07.2015. Pavle BončaFoto: Press

Može li onostrano iskustvo sna biti uhvaćeno u vlastitoj vizualnoj neponovljivosti i pritom poslužiti kao tema likovnog iskaza? Marija Gradečak, diplomirana dizajnerica i pjesnikinja, smiono povezuje ove naizgled udaljene fenomene stvaranja unutar kojih sinkretizira multi-žanrovske osobine primjenjene umjetnosti, likovnog govora i književnog teksta. “Rem rugs collection” jedan je od takvih projekata, osmišljen kao produkt raznorodnih autoričinih interesa koji konceptualizirani po mjeri vlastite stilske pluralnosti postaju sredstvo obrade tradicionalnog i iznimno izazovnog medija – dizajnerske tapiserije.
Međutim, Marijina ukrasna tkanja nemaju isključivu funkciju primjenjive ili pragmatične naravi, već postaju autentično autorsko svjedočanstvo koje transcendira natprirodnu dokumentarnost sna, propitujući pritom granice između umjetnosti i stvarnosti, sna i jave, fikcionalnog i zbiljskog. Svaku od tapiserija prati i poetizirani literarni fragment koji funkcionira kao komparativno ogledalo izloženog eksponata u kojem se zrcali jedinstvena vizualna impresija i izgrađuje sugerirani dojam likovnog predloška.

Foto: Press

Foto: Press

Povezivanje teksta i slike, autorici osigurava izgradnju personalizirane mreže značenja u kojoj intimnost i san postaju nerazdjeljive sile kreativnog postupka ili kako sama Marija Gradečak ističe : “Ideje dolaze iz snova kao odraz misli i podsvijesti. Manifestiraju se materijalno i vizualno. Poniranje u nesvjesno pritom teži k tome da disprezira jednoznačnost znaka i ospori ukalupljene metode likovne interpretacije.
Aktivni razvoj preko konceptualnih sadržaja, osigurao je mladoj dizajnerici izlaganje na međunarodnoj izložbi dizajna poznatijoj kao “Dan D”, te objavu u magazinu “ART HABENS”. Od zapaženijih istupa također valja istaknuti i gostovanje u emisiji “Svaki dan dobar dan” na HRT-u. Ipak, nedvojbeno je kako ovakvi i slični projekti teško pronalaze primjeren medijski prostor namijenjen prezentaciji vlastitog rada, upravo je to jedan od razloga zašto umjetnost treba uvijek i iznova poticati.

Komentari