novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Međunarodni dan proletarijata: Dan otpora, a ne odmora?

Foto: wikipedia
Vrijeme čitanja: 5 minute
Foto: facebook.com/ H-Alter
Foto: facebook.com/ H-Alter

U osamnaestom stoljeću, dogodio se ključan trenutak u ljudskoj povijesti, jer porastom broja znanstvenih otkrića i otkrivanjem novih izvora energije došlo je do niza promjena na području ljudskog rada i života, nazvanih industrijskom revolucijom. Neprekinuti proces industralizacije zahvatio je skoro sve države svijeta. Sama riječ industrija prije je označavala rad pojedinca u određenom području, sada mijenja svoje značenje i predstavlja cijeli oblik ljudske djelatnosti – industrijsku djelatnost nasuprot poljoprivrednoj, koja je kasnije i sama postala grana industrije.

Industrijska revolucija i rastući jaz između vlasnika i radnika

Foto: wikipediaAdolph Menzel - Eisenwalzwerk
Foto: wikipedia
Adolph Menzel – Eisenwalzwerk

Prvi val industralizacije smanjio je siromaštvo, no nije ga iskorijenio, odnosno nije došlo do pravog procvata ekonomije. I dalje je bilo kriza i nenadanih gubitaka. U društvu je postojala svijest o problemima, no ne i ideja za njihovo riješavanje, već uzdavanje u bolju budućnost.
Glavne sirovine nove industrije bile su željezo i ugljen, do kojih je nekako trebalo doći. U rudnicima ugljena najčešće su radila djeca, zbog mogućnosti da se uvuku u uske, mračne prokope. Teško bi itko od te djece doživio više od trideset godina života, ako ne bi umrli i ranije, zbog urušavanja tunela. Dim, para, prljavštvina i loši uvijeti za rad u rudnicima ugljena nisu samo uništavali zdravlje radnika već i prirodu. Ovi društveni problemi inspirirali su i poznatog romanopisca Émilea Zolu da 1885. godine napiše svoj (najbolji) roman, Germinal – realističnu i tužnu priču o neuspješnom štrajku rudara sjeverne Francuske u šezdesetim godinama 19. stoljeća.

Foto: wikipedia
Foto: wikipedia

Ubrzo se shvatilo da je rad djece nešto krajnje nemoralno, te je u Velikoj Britaniji tijekom 19. stoljeća izdano više zakona koji su trebali regulirati dječji rad. Djeca mlađa od devet godina nisu smjela raditi, dok su ona od 9 – 16 godina smjela raditi “samo” 16h dnevno. Kasniji zakon je djeci starijoj od devet godina regulirao tjedni broj sati rada na 60h, te je i donja granica zapošljavanja podignuta na 12 godina.

Industrijski gradovi koji su se razvili oko tvornica bili su nešto potpuno novo, te su svojim razvojem stvorili i novi stil života. Prvi takvi gradovi pojavili su se u Britaniji, koja je ionako utrla put industrijskoj revoluciji. Užurbanost, buka, nemir, dim, prljavština – to su ukratko industrijski gradovi (ne razlikuju se bitno od današnjih).

Foto: wikipediaEdward Goodall - Manchester, from Kersal Moor (gravura)
Foto: wikipedia
Edward Goodall – Manchester, from Kersal Moor (gravura)

Bitan trenutak u povijesti je topografska segregacija u gradovima na bogate i siromašne četvrti,  koja je samo zrcalila sve veći klasni jaz u društvu. Dok su siromašni radnici živjeli uz svoje tvornice, bogataši su često gradili kuće malo izvan gradova, daleko od prljavog posla koji im je i donosio bogatstvo. Sve veći je bio priljev ljudi sa sela u grad, jer je klasična poljoprivreda zaostajala u profitu naspram industriji. Ljudi su trbuhom za kruhom dolazili u gradove, prenapučivali ih, što je za posljedicu imalo i brojne zdravstvene probleme. Radnici su proizvodili, a vlasnici su posjedovali sredstva proizvodnje. Radnici su se počeli udruživati u sindikate, kolektivno pregovarati sa vlasnicima, kako bi dobili veće plaće i bolje radne uvijete. Ako pregovori nisu uspijevali, počeo se organizirati štrjak.

Foto: S.B.B / Kada, gdje, zašto, i kakoNjemački radnici 1880. godine od vlasnika traže veće dnevnice
Foto: S.B.B / Kada, gdje, zašto, i kako
Njemački radnici 1880. godine od vlasnika traže veće dnevnice

Osnivanje radničkih pokreta
Osnivanje radničkih pokreta u osamnaestom i na početku devetnaestog stoljeća bilo je protuzakonito. Otkrivene grupe bile su kažnjavane i transportirane zbog osnivanja. Ipak, radnički pokret bio je vrlo aktivan pa su u razdoblju od ranog do sredine 19. stoljeća stvorene različite radničke partije i zajednice. Prvi pokušaj međunarodne suradnje radnika dogodio se 1864. godine, kada je osnovana Internacionalna radnička zajednica. Cilj koji su radničke udruge htjele ostvariti bilo je pravo radnika na Marxove tri osmice – osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja. U Parizu su se 1871. godine digli radnici i osnovana je Pariška komuna.

Foto: wikipedia.comPrvi internacionalni kongres sindikata, London 1913.
Foto: wikipedia.com
Prvi internacionalni kongres sindikata, London 1913.

Prvi maj – međunarodni praznik rada, dan solidarnosti radnih ljudi diljem svijeta
Proslava prvog maja povijesno je vezana uz veliki štrajkaški pokret koji se razvio iz SAD-a u osamdesetim godinama 19. stoljeća, a svoj vrhunac je doživio 01. 05. 1886. godine u Chicagu. Tada je u štrajk stupilo 40, 000 radnika. Dok su radničke vođe na mitingu isticale svoje ciljeve simbolizirane sa već spomenutim trima osmicama, došlo je do oružanog napada na štrajkaše. Policija je ubila šest, a ranila oko pedeset radnika. Rukovodioci štrajka odvedeni su na sud, a velik broj je uhićen. Pet radničkih vođa osuđeno je na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Foto: wikipedia
Foto: wikipedia

Nekoliko godina kasnije, 1889. godine, na Prvom kongresu Druge Internacionale odlučeno je da se svake godine održi radnička demonstracija u spomen na čikaško krvoproliće. Te godine je cilj prosvijeda bilo da države diljem svijeta poštuju pravilo triju osmica, odnosno da reguliraju osamsatni rad, a već iduće godine demonstracije su poprimile oblik proslave klasne solidarnosti radničke klase.

Foto: S.B.B / eniklopedija Leksikografskog zavodaPrvomajska demonstracija u Splitu, 1905.
Foto: S.B.B / eniklopedija Leksikografskog zavoda
Prvomajska demonstracija u Splitu, 1905.

Na kongresu Druge Internacionale  1891. godine, vodila se borba između oportunističkog i revolucionarnog krila o karakteru i danu održavanja prvomajskih proslava. Odlučno je da se praznik mora provoditi kao dan odmora.
Na kongresu u Zurichu 1893. godine donesena je odluka da se prvi maj mora provoditi i kao manifestacija “čvrste volje radničke klase da socijalnom revolucijom ukloni klasnu razliku i tako pođe putem koji vodi do mira unutar svakog naroda i do međunarodnog mira.”  Proslave iz godine u godinu postaju snažni protesti protiv kapitalističke eksploatacije. Nakon Oktobarske revolucije, prvomajske proslave su dobile karakter općenarodnog praznika rada, tj. Prvi maj je postao službeni državni praznik.

Foto: S.B.B / eniklopedija Leksikografskog zavodaPrvomajska proslava u Petrogradu 1918.
Foto: S.B.B / eniklopedija Leksikografskog zavoda
Prvomajska proslava u Petrogradu 1918.

Da je ostvarivanje prava radnika itekako aktualan problem, govori i prošlotjedni primjer urušavanja osmerokatne tvornice odjeće u Bangladešu. Oglušavanje vlasnika na zahtjeve za prekid rada zbog pukotina, uzrokovalo je smrt najmanje 25 osoba, a ranjenih ima više od 500. U zemljama trećeg svijeta proizvodi se u katastrofalnim uvijetima, česte su nesreće i smrti na radu, radnici su debelo potplaćeni, a u previše tvornica i dalje rade mala djeca. Možda bismo na današnji dan trebali malo razmisliti u kakvim uvjetima žive ljudi zemalja Trećega svijeta, umjesto da razmišljamo o tome kako se pregurati u redu za besplatni grah.

Foto: screenshot / RTL
Foto: screenshot / RTL

Danas je u Zagrebu u povodu Praznika rada održan prosvijed “1. MAJ DAN OTPORA, A NE ODMORA!“, u organizaciji Antikapitalističkog bloka i M31 kolektiva.

facebook.com/ H-Alter01. 05. 2013., Zagreb
facebook.com/ H-Alter
01. 05. 2013., Zagreb
Be social

Komentari