Movember: Brkovi u umjetnosti

Vjerojatno ste već zamijetili da tijekom studenog mnogo muškaraca nosi brkove i brade. Također ste vjerojatno u medijima čuli za Movember. No, vjerojatno ne znate čemu sve to, zašto baš brkovi te kako je i kada uopće počela ova neobična tradicija.

Movember je riječ koja je nastala spajanjem riječi moustache i november. Označava humanitarnu akciju puštanja brkova koja se održava u studenom svake godine, s ciljem prikupljanja sredstava i svijesti o muškom zdravlju. Ne doniraju svi novce, ali mnogi muškarci aktivno podržavaju tu akciju puštanjem brkova i/ili brade.

Movember je nastao 2003. godine kada je trideset Mo Bros-a (muškaraca) u Melbourneu odlučilo osvijestiti društvo o problemu raka prostate i testisa. Učinili su to na najbolji način na koji su znali – puštanjem brkova. U kratkom vremenu Movember je postalo globalni fenomen. U Movemberu mogu svi sudjelovati. Sve su započeli muškarci za muškarce – Mo Bros. No, danas sudjeluju i žene, zvane Mo Sista. Sve je to lijepo objašnjeno na službenoj web stranici Movembera. Hrvatska nije navedena među državama na popisu, no to ne znači da ne sudjeluje u akciji. Movember Hrvatska možda nema web stranicu, ali ima Facebook profil.

Većina trendova u suvremenoj kulturi ima svoj izvor u umjetnosti. Prije selfija brkatih muškaraca na Instagramu bili su portreti i autoportreti brkatih muškaraca na platnu. Zato što je studeni i zato što podržavamo Movember, sastavili smo listu deset značajnih brkova u umjetnosti!

1.  Pazyryk je artefakt koji prikazuje konjanika s brkovima i djelomično obrijanom glavu, a nastao je jako davno – 300. godine p.n.e. na prostoru današnjeg Irana. Ovo je samo dokaz da su brkovi oduvijek bili hit!

2. Salvador Dalí i njegovi brkovi su toliko poznati da čak postoji i tip brkova nazvan po njemu. To su prepoznatljivi uski brkovi, dugih bodova, savijeni ili zakrivljeni strmo prema gore, dok je područje oko kuta usana obrijano. Ujedno moraju biti stilizirani umjetnim pomagalima. I sam Dalí je bio toliko zanesen svojim brkovima da je objavio knjigu posvećenu samo njegovim brkovima. Naravno, kao umjetnik, ovjekovječio ih je i specifičnim autoportretom kojeg je nazvao Soft Self Portrait. Na fotografiji Salvador Dalí pokazuje svoj autoportret u Julien Levy Galeriji u New Yorku 1941. godine.

3. Mo Sista nije novost! To dokazuje umjetnica Frida Kahlo svojim brkovima. Svoje prepoznatljive obrve i brkove naslikala je uljem na platnu 1940. godine. Danas se njen autoportret pod nazivom Self-Portrait with Thorn Necklace and Hummingbird čuva na University of Teksas u Austinu.

4. Mona Lisa je sama po sebi jedno od najpoznatijih svjetskih umjetničkih djela. Za nju znaju i oni bez ikakvog obrazovanja. A što je šokantnije i još poznatije – izrugivati se poznatom portretu! Tako nekako je razmišljao dadaist Marcel Duchamp kada je napravio parodiju Mona Lise pod nazivom L.H.O.O.Q. Naime, on je 1919. učinio ono što svi mi ponekad napravimo licima u novinama i časopisima iz dosade – nacrtao je Mona Lisi brkove i tako ušao u povijest.

5. Vincent van Gogh nije značajan samo po svom autoportretu bez uha. Poznat je po svojoj riđoj bradi, ali i po portretu čovjeka s brkovima. Nagađa se da je portret nastao 1886. ili 1887. godine u Parizu. Portret je pokazni primjerak Walrus tipa brkova. Kao što i samo ime kaže, takve brkove imaju morževi, a nosio ih je i Friedrich Nietzsche. To su gusti brkovi, koji vise preko usana i često ih u potpunosti prekrivaju.

6. Paul Gauguin je poznat po brkatom autoportretu s brkatim portretom u pozadini i s posvetom za brkatog Vincenta van Gogha. Dakle, 1888. Gauguin je uljem na platnu naslikao sebe s portretom Émilea Bernarda u pozadini. Bernard je glumio Jeana Valjeana u Jadnicima Victora Hugoa (još jedan brko u ovoj priči). Naslikao je Bernarda kao Valjeana zato što je on lik kojeg je društvo odbilo. On je simbol pogrešno shvaćenih i odbačenih, kao što su bili i sami Gauguin, Bernard i Van Gogh.

7. Brkovi baroknog umjetnika Petera Paula Rubensa na autoportretu iz 1623. izvanredan su primjerak Handlebar tipa brkova. To su oni brkovi koji nam prvi padnu na pamet kad netko kaže brkovi. Isti oni koji se u zadnje vrijeme hipsterski nose na nakitu i odjeći te crtaju po noktima. To su gusti brkovi koji su na krajevima uvijeni prema gore.

8. Poznati talijanski umjetnik Amadeo Modiglian ekspresionističkim stilom je 1915. naslikao francuskog trgovca umjetninama Paula Guillaumea. Iako mali, Guillaumeovi brčići su prvo što zamijetite na slici. Zaključak – brkovi su važni, a ne njihova veličina!

9. Ne zna se po čemu je zloglasni vlaški knez i borac protiv Turaka poznatiji – po nadimku Drakula (i asocijaciji s vampirima) ili po urnebesnim brkovima. Začuđujuće je da još ne postoji tip Drakulinih brkova. Ovaj portret Vlada III. Tepeša danas se čuva u dvorcu Ambras u Austriji, a pretpostavlja se da je to kopija nastala 1560., dok je original nastao za života samog Tepeša, no ne zna se gdje je.

10. Autoportret flamanskog baroknog slikara Anthonyja van Dycka prikazuje čak dva tipa facijalnih dlaka – Handlebar brkove i kozju bradicu. Poza koju je zauzeo bila bi hit i danas na Instagramu. Malo je sramežljiv pa se prikazao s leđa. Pokazao je, kao i svaki pravi metroseksualac, svoju super modernu odjeću. A kako bismo shvatili da nije neki opaki tip, već nježna umjetnička duša – naslikao se pored cvijeća, točnije pored suncokreta (koji ne gledaju kao svi normalni suncokreti u sunce, nego u njega).