Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Muzej oduzete imovine ili što skrivaju tajna skrovišta ekipe iz Remetinca

25.05.2015. Petra PlivelićFoto: artlyst.com/screenshot

Hrvati su poznati kao ljudi koji žive u naaajljepšoj državi, koji vole dobro pojesti i popiti i koji se znaju zabavljati. Poznati su i kao ljudi koji puuuno rade, koji su dobra srca i vesela duha. Manje je poznato da su veliki ljubitelji umjetnosti. To je zato što oni najveći kolekcionari umjetnina svoju strast skrivaju daleko od očiju javnosti. Zapravo jako jako daleko, u bunkerima ili u podrumima ili u tajnim skrovištima ili na tavanima svojih skupih kuća, vila, ljetnikovaca i  vikendica. Eto, baš se poklopilo da su najveći recentni kolekcionari ujedno i političari. Zbog raznih optužbi isti su završili u Remetincu, koji će uskoro zbog mnogih poznatih osoba postati elitna ustanova.

Foto: vijesti.hrt.hr/screenshot

Foto: vijesti.hrt.hr/screenshot

Svi se sjećamo modernih Mimara poput Sanadera, Vidoševića, pa čak i gradonačelnika Zagreba Bandića koji su u svojim tajnim skrovištima čuvali sve vrijednosti – od slika preko skulptura do prepariranih životinja. U medijima smo mogli vidjeti policijske službenike kako odnose sve te umjetnine, no budući da su zaplijenjene navodnim vlasnicima – gdje su te umjetnine sada?

Foto: dnevnik.hr/screenshot

Foto: dnevnik.hr/screenshot

Oduzetom imovinom upravlja Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji, kako prenose mediji, za čuvanje i održavanje oko 1200 privremeno oduzetih umjetničkih djela godišnje troši oko 200 tisuća kuna. Skupo je imati umjetnine, a ljudi su po svojoj prirodi znatiželjni, osobito kada se radi o javnim osobama, pa su se u DUUDI-ju dosjetili spojiti ugodno s korisnim i možda osnovati – muzej oduzete imovine.

„Početna ideja je osnivanje muzeja, a ovisno o interesu i mogućnostima, eventualno bi se i anulirao trošak održavanja ili osiguravanja te nastavila izvrsna suradnja s institucijama kod kojih je na odgovarajući način skladištena privremeno oduzeta imovina“, rekli su iz DUUDI-ja za medije. Budući da ova ideja iziskuje posebna istraživanja, dozvole, možda i izmjene zakona, rano je govoriti o početku realizacije. Ideja ostaje kao nešto što je u skorijem planu.

Foto: duudi.hr/screenshot

Foto: duudi.hr/screenshot

Valja napomenuti da u privremeno oduzetoj imovini nisu samo umjetnine, nego i drugi oblici imovine, pa u DUUDI-ju razmišljaju o nekom trajnom rješenju za sve. DUDDI, također, brine i o trajno oduzetoj imovini kao što su zlatni predmeti i vozila, no to se pak skupo prodaje na javnim natječajima.

Manje je važno tko je vlasnik – važno je umjetničko djelo samo po sebi. Vjerujem da bi barem dio građana, koji razumije umjetničke vrijednosti, platio ulaznicu za muzej oduzete imovine i razgledao umjetnine koje su skrivene od očiju javnosti zbog toga što su privatne.

Komentari