Istaknuto
22.04.2018.

Iza imena Tyger Lamb stoji zagrebačka četvorka čiji je prvijenac "Born Into This" na putu. Album još nije vani, no mnoga vrata već su im otvorena. Upoznajte se s njima dok su još polu-anonimni i nepoznati, prije koncerta 3. svibnja u Vintage Industrial Baru.

13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

Vizart

Muzej vučedolske kulture, kolijevke mnogih revolucija o kojoj se (pre)malo znalo

14.01.2016. Jelena RatkoFoto: Muzej vučedolske kulture

Nakon gotovo 30 godina sustavnih arheoloških istraživanja, u lipnju prošle godine u Vučedolu je otvoren Muzej vučedolske kulture. Samo nekoliko mjeseci nakon otvorenja projekt je osvojio dvije prestižne nagrade: Veliku nagradu 50. zagrebačkog salona arhitekture i posebno priznanje Piranesi na međunarodnim piranskim danima arhitketure.

Foto: Muzej vučedolske kulture

Foto: Muzej vučedolske kulture

Izložbeni postav koncipiran je tako da optimalno prezentira arheološke nalaze prahistorijske vučedolske kulture koristeći originale, multimedijalne sadržaje i rekonstrukcije, naglašavajući linearno kretanje kroz muzejsku priču. Oblikovanje izložbenih elemenata i grafički dizajn porizlazi iz bogatih nalaza vučedolske kulture, posebice crne keramike s bijelim i crvenim geometrijskim aplikacijama. Svaka prostorija tematski je određena, a neke od tema su: geološki položaj Vučedola, nastanak kulture, dolazak Indoeuropljana, stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, naselje, vučedolska kuća, tkanje i odjeća, metalurgija, keramika, horizont, kalendar, religija i nastanak Muzeja. U sastavu budućeg parka predviđeni su i turističko-ugostiteljski sadržaji, te uređenje velikog parkirališta za osobna vozila i autobuse, kao i pristanište za turističke brodove zbog velikog odjeka u javnosti.

Foto: Muzej vučedolske kulture

Foto: Muzej vučedolske kulture

U svojoj početnoj fazi vučedolska kultura rasprostirala se Srijemom i Slavonijom, da bi u kasnoj fazi, uz cijelu Hrvatsku, zauzimala dijelove 11 zemalja središnje i jugoistočne Europe. Vučedol se danas smatra kolijevkom revolucije u serijskoj proizvodnji metala. Osim toga, iz vučedolske kulture proizašli su jedni od prvih kalendara slični današnjima. Vučedol je jedno od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Europi i eponimni lokalitet jedne kulturne pojave koja je u vrijeme eneolitika, u trećem tisućljeću prije Krista, zauzimala prostor današnjih dvanaest europskih zemalja. Proizvodnja prve bronce na svijetu, gradnja prve košare – kuće karakteristične za Indoeuropljane, jedni od prvih primjera izrade obuće i konstruiranje prvih prapovijesnih kola na četiri kotača samo su neki od revolucionarnih događaja koji su se odvili na ovom lokalitetu i zagarantirali mu povijesnu vrijednost koju ima danas.

Foto: Muzej vučedolske kulture

Foto: Muzej vučedolske kulture

Hrvati znaju za Vučedolsku golubicu, pašku čipku, tradicionalne dječje igračke Hrvatskog zagorja, Sinjsku alku, licitarska srca, Apoksiomena i Krapinskog pračovjeka, no ne čini se da padaju u trans očarani ljepotom kulturne baštine naroda kojem pripadaju. S druge strane, kroz komentare turista iz raznih dijelova svijeta daje se naslutiti oduševljenost „čarobnošću“ svega navedenoga. Usporedbe radi, dok svjetski mediji s oduševljenjem već nekoliko desetaka godina pišu o Nikoli Tesli predstavljajući ga kao osobu koja je promijenila sudbinu čovječanstva, u Hrvatskoj mu se posvetilo par stranica u školskim udžbenicima, ulica nazvanih po njemu i spomenika u čast znanstveniku.

Foto: Muzej vučedolske kulture

Foto: Muzej vučedolske kulture

Tema Noći muzeja 2015. podigla je svijest o genijalnom umu s naših prostora, no još uvijek se ne hvalimo njime kao Amerika Neilom Armstrongom ili Coca-Colom. Ili Teslom, kojemu je Time Magazin još u 30-im godinama prošloga stoljeća posvetio jednu naslovnicu. Možda smo samo izrazito skroman narod. U svakom slučaju, rijetki su Hrvati kojima je prva asocijacija na rodnu im državu Vučedolska golubica. Međutim, i to je moguće promijeniti. Isto kao što je Noć muzeja 2015. informirala javnost o doprinosima jednoga Hrvata svijetu u kojem živimo, nedavno otvoren Muzej vučedolske kulture mogao bi utjecati na svijest javnosti i Vučedol učiniti nacionalnim ponosom.

(Visited 224 times, 1 visits today)

Komentari