Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Vizart

Muzej vučedolske kulture, kolijevke mnogih revolucija o kojoj se (pre)malo znalo

14.01.2016. Jelena RatkoFoto: Muzej vučedolske kulture

Nakon gotovo 30 godina sustavnih arheoloških istraživanja, u lipnju prošle godine u Vučedolu je otvoren Muzej vučedolske kulture. Samo nekoliko mjeseci nakon otvorenja projekt je osvojio dvije prestižne nagrade: Veliku nagradu 50. zagrebačkog salona arhitekture i posebno priznanje Piranesi na međunarodnim piranskim danima arhitketure.

Foto: Muzej vučedolske kulture

Foto: Muzej vučedolske kulture

Izložbeni postav koncipiran je tako da optimalno prezentira arheološke nalaze prahistorijske vučedolske kulture koristeći originale, multimedijalne sadržaje i rekonstrukcije, naglašavajući linearno kretanje kroz muzejsku priču. Oblikovanje izložbenih elemenata i grafički dizajn porizlazi iz bogatih nalaza vučedolske kulture, posebice crne keramike s bijelim i crvenim geometrijskim aplikacijama. Svaka prostorija tematski je određena, a neke od tema su: geološki položaj Vučedola, nastanak kulture, dolazak Indoeuropljana, stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, naselje, vučedolska kuća, tkanje i odjeća, metalurgija, keramika, horizont, kalendar, religija i nastanak Muzeja. U sastavu budućeg parka predviđeni su i turističko-ugostiteljski sadržaji, te uređenje velikog parkirališta za osobna vozila i autobuse, kao i pristanište za turističke brodove zbog velikog odjeka u javnosti.

Foto: Muzej vučedolske kulture

Foto: Muzej vučedolske kulture

U svojoj početnoj fazi vučedolska kultura rasprostirala se Srijemom i Slavonijom, da bi u kasnoj fazi, uz cijelu Hrvatsku, zauzimala dijelove 11 zemalja središnje i jugoistočne Europe. Vučedol se danas smatra kolijevkom revolucije u serijskoj proizvodnji metala. Osim toga, iz vučedolske kulture proizašli su jedni od prvih kalendara slični današnjima. Vučedol je jedno od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Europi i eponimni lokalitet jedne kulturne pojave koja je u vrijeme eneolitika, u trećem tisućljeću prije Krista, zauzimala prostor današnjih dvanaest europskih zemalja. Proizvodnja prve bronce na svijetu, gradnja prve košare – kuće karakteristične za Indoeuropljane, jedni od prvih primjera izrade obuće i konstruiranje prvih prapovijesnih kola na četiri kotača samo su neki od revolucionarnih događaja koji su se odvili na ovom lokalitetu i zagarantirali mu povijesnu vrijednost koju ima danas.

Foto: Muzej vučedolske kulture

Foto: Muzej vučedolske kulture

Hrvati znaju za Vučedolsku golubicu, pašku čipku, tradicionalne dječje igračke Hrvatskog zagorja, Sinjsku alku, licitarska srca, Apoksiomena i Krapinskog pračovjeka, no ne čini se da padaju u trans očarani ljepotom kulturne baštine naroda kojem pripadaju. S druge strane, kroz komentare turista iz raznih dijelova svijeta daje se naslutiti oduševljenost „čarobnošću“ svega navedenoga. Usporedbe radi, dok svjetski mediji s oduševljenjem već nekoliko desetaka godina pišu o Nikoli Tesli predstavljajući ga kao osobu koja je promijenila sudbinu čovječanstva, u Hrvatskoj mu se posvetilo par stranica u školskim udžbenicima, ulica nazvanih po njemu i spomenika u čast znanstveniku.

Foto: Muzej vučedolske kulture

Foto: Muzej vučedolske kulture

Tema Noći muzeja 2015. podigla je svijest o genijalnom umu s naših prostora, no još uvijek se ne hvalimo njime kao Amerika Neilom Armstrongom ili Coca-Colom. Ili Teslom, kojemu je Time Magazin još u 30-im godinama prošloga stoljeća posvetio jednu naslovnicu. Možda smo samo izrazito skroman narod. U svakom slučaju, rijetki su Hrvati kojima je prva asocijacija na rodnu im državu Vučedolska golubica. Međutim, i to je moguće promijeniti. Isto kao što je Noć muzeja 2015. informirala javnost o doprinosima jednoga Hrvata svijetu u kojem živimo, nedavno otvoren Muzej vučedolske kulture mogao bi utjecati na svijest javnosti i Vučedol učiniti nacionalnim ponosom.

Komentari