Komentar: Na pomolu možebitnih promjena u kulturi
Čini se kako će sljedeća godina za kulturu biti bolja. Barem je stvoren takav dojam nakon konferencije za novinare, koja se održala 11. prosinca, na kojoj se resorna ministrica Andrea Zlatar Violić osvrnula na prošlu godinu i iznijela financijska stajališta, dok su njen zamjenik Berislav Šipuš i njeni pomoćnici najavili projekte za sljedeću godinu.
“Bili smo suočeni sa svima poraznom brojkom od 0,49 posto proračuna”, ponovila je ministrica Zlatar Violić za one koji dosad možda nisu shvatili da je kultura među zadnjim rupama na svirali ove Vlade. Najavila je i neke dobre vijesti. Proračun Ministarstva kulture je uvećan za 20 milijuna kuna u odnosu na rebalans proračuna za 2014. godinu, stoga u 2015. planira se proračun u iznosu od 867.953.039 kuna. Dodatnih 58.000.000 kuna, navodno dolazi iz sredstava Europske unije. “Što se tiče Europskih fondova, u dva smo ušli u programe i možemo ih otvoriti od siječnja, a vjerujem natječaj je do kraja četvrtoga mjeseca, odnosno prvog kvartala”, dodala je ministrica.
Čini se da je većina strateških projekata za sljedeću godinu usmjerena na muzeje. Među istaknutima je završetak stalnog postava i potpuni završetak samog Muzeja Vučedolske kulture, čije se otvorenje planira početkom svibnja sljedeće godine. Stalni muzejski postav u Sinju bit će otvoren povodom 300. obljetnice Sinjske alke u kolovozu. Postav Kninskog muzeja bit će vezan uz obljetnicu 20 godina od akcije Oluja i planira se otvorenje, također, u osmom mjesecu. Najavljeno je i otvaranje Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju do ljeta, Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću te Arheološkog muzeja Istre u Puli. Sukladno godini koja će očito biti posvećena muzejima, bit će predstavljen i novi Zakon o muzejima.
Projekt Ruksak pun kulture, koji je dosad obuhvaćao školski uzrast, proširit će se i na generaciju ljudi treće životne dobi, istaknula je ministrica. Valjda će se tada zvati Ceker pun kulture, jer stari naziv u tom slučaju nema smisla. Kako god, cilj je s kulturnim sadržajima doći i do starijih ljudi. Od projekata koji slijede istaknuti su još hrvatski nastup na Sajmu knjiga u Bologni te Festival Francuske u Hrvatskoj. Najbitnije za izdavaštvo je skoro okončanje pregovora s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak oko tri linije kreditiranja za tu branšu.
Ministrica je komentirala i spornu Medijsku strategiju koja je prilikom početka njezinog mandata istaknuta kao jedan od prioriteta. Kazala je da su zaključili kako u finalizaciju moraju uključiti još i vlasnike i izdavače medija te da će Strategija biti spremna i time su donekle ispunili ono što je struka predlagala. Podsjetimo, dr. sc. Viktorija Car, docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu je oštro kritizirala Medijsku strategiju u opsežnom članku ‘Strategija koja to nije‘ novinarke Jelene Jindre za nezavisni web portal H-Alter rekavši: “Čitam i žalim. Ovo je novinarski tekst, prošao bi na nekom blogu, ali apsolutno je neprimjeren dokumentu Ministarstva kulture. Molim te, istraži koliko ljudi je koliko mjeseci primalo plaću za ovo – to je ključno pitanje – koliko novca su spržili na nešto što su mogli dobiti od tima stručnjaka za 3 mjeseca i 0 kuna?”
Ministrica Zlatar Violić se, očekivano, najviše hvalila postignutim u prošloj godini kako bi zamaskirala sve nedostatke u kulturi i prikazala ju uspješnom. Otvorene su četiri knjižnice, provedena je digitalizacija 33 kino dvorane širom Hrvatske, a i “u većini nacionalnih kazališta su se stabilizirale ravnateljske i intendantske funkcije”. Kao da je to pohvalno. Tek prije nekoliko dana izglasani su ravnatelji Drame, Opere i Baleta HNK-a u Zagrebu, a nova intendantica već je tri mjeseca na funkciji. Kazališta su ispolitizirana, nemaju dovoljno novaca, a od novog vodstva se očekuju velike promjene iz skoro nikakvog kapitala, a da ni ne spominjemo situaciju s intendantom Oliverom Frljićem u riječkom HNK koja je postala kulturna top tema.
