Istaknuto
01.12.2016.

Cijela naša povijest satkana je na slučajnosti i poticajima vremena u kojem smo se našli. Bez ikakvog problema mogu zamisliti situaciju u kojem nas je umjesto rock manije prije 40 ili 30 godina pokosila neka druga „zarazna bolest“.

28.11.2016.

Izložba se dokazala kao kompleksan narativ jer je od izrazite kulturne važnosti za povijest kazališta, glazbe, kostimografije i baleta. Otvorenjem ove izložbe MUO se ucrtao na umjetničku kartu svijeta kao prvak u cjelokupnoj prezentaciji Orašara, remek-djela klasičnog baleta.

Izvedbene umjetnosti

Dodijeljena Nagrada hrvatskog glumišta: Slavlje ZKM-a, HNK u Osijeku i Ivice Boban

25.11.2016. Tim HrvaćaninFoto: facebook.com/zekaem

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu jučer je, 24. studenog, tradicionalno održana dodjela Nagrade hrvatskog glumišta. Voditelji ovogodišnje manifestacije bili su glumci osječkog HNK Aleksandar Bogdanović i Aljoša Čepl koji su u tim cipelama naslijedili Filipa Juričića i Amara Bukvića. Ovogodišnja manifestacija bila je posvećena 400. obljetnici smrti Williama Shakespearea, no u sklopu programa našlo se mjesta i za isječke iz mjuzikla „Moje pjesme, moji snovi“ i plesne predstave „Botanike“. Nagrade su dodjeljene dosta ravnopravno i svi su imali razloga za slavlje, a jedino su Gavella i splitski HNK kući otišli praznih ruku.

Nagradu za najbolju dramsku predstavu u cjelini osvojilo je Zagrebačko kazalište mladih za „Hinkemanna“ u režiji Igora Vuka Torbice. Najnovija je to u nizu nagrada koje je „Hinkemann“ dosad osvojio na 31. Gavellinim večerima u Zagrebu, na 21. Jugoslavenskom kazališnom festivalu „Bez prijevoda“ u Užicu i na 43. međunarodnom festivalu alternativnog i novog teatra INFANT u Novom Sadu. Rakan Rushaidat osvojio je i nagradu za glavnu mušku ulogu za izvedbu naslovnog lika, što mu je četvrta Nagrada hrvatskog glumišta u karijeri.

Iako je favorit u muškoj kategoriji bio Ozren Grabarić, ne samo zbog izvedbe u „Kao na nebu“ za koju je bio nominiran, već i zbog odličnih prošlosezonskih izvedbi u „Hinkemannu“, „U agoniji“, „Malenoj“ i „Mletačkom trgovcu“, ni on ni njegovo matično kazalište Gavella nisu uspjeli potvrditi nominacije. Doduše, članica Gavellinog ansambla Nela Kocsis osvojila je nagradu za glavnu žensku ulogu, ali za izvedbu Laure Lenbachove u predstavi „U agoniji“ Putujućeg kazališta PUK i Scene Ribnjak. Nagrade za sporednu ulogu osvojili su Radoslava Mrkšić za ulogu Anfise u „Tri sestre“ u HNK u Osijeku te Mladen Vasary za ulogu u predstavi „Malo morgen“ kazališta KNAP.

Foto: Robin Pretković / www.scenaribnjak.hr

Foto: Robin Pretković / www.scenaribnjak.hr

Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje osvojila je Ivica Boban za režiju „Othella“. Nagradu je već jednom osvojila, 2001. godine, no i dalje je jedina žena koja je osvojila nagradu za režiju dramske predstave (Dora Ruždjak Podolski osvojila je nagradu u kategorijama opere i mjuzikla). Nagrade za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina osvojili su Luca Anić za hvaljenu ulogu Lucije Kos u predstavi „Tri zime“ HNK u Zagrebu te Romano Nikolić za ulogu Mirka Bradarića u predstavi „Duša od krumpira“ Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika. Nikoliću je ovo druga NGH nakon one za ulogu u lutkarskoj ili dječjoj predstavi 2013. godine.

U kategoriji mjuzikla vodila se napeta borba između popularnih naslova „Mamma Mia“ kazališta Komedija i „Moje pjesme, moji snovi“ HNK u Osijeku. Na kraju je slavilo osječko kazalište koje je time zaokružilo prošlogodišnju nagradu za najbolju dramsku predstavu „260 dana“. Slavlje je još veće s obzirom na to da su nagradu za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina u opereti ili mjuziklu osvojila djeca iz mjuzikla, točnije Antonija Pintarić, Jana Pogrmilović, Ivan Horak, Tin Reba, Meri Andraković, Dora Masle, Marin Bulić, Marco Contini, Nina Mandić, Magdalena Rezo, Cvijeta Ambrinac, Lucija Pejić, Marija Sajter i Lea Šenk.

Nagradu za najbolju mušku ulogu u kategoriji operete ili mjuzikla osvojio je Jakov Bilić za ulogu u mjuziklu „Matilda“ Marijane Nole i Nene Belana u produkciji HNK u Šibeniku. Za žensku ulogu nagrađena je Danijela Pintarić za uloge u mjuziklima „Legenda Ružice grada“ i „Mamma Mia“, iako i ona igra u „Moje pjesme, moji snovi“. Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje osvojio je Igor Barberić za režiju i koreografiju mjuzikla „Mamma Mia“.

Foto: www.hnk-osijek.hr

Foto: www.hnk-osijek.hr

U kategoriji plesa nagradu za najbolju predstavu osvojila „Ms Fox invited Ms Cat for tea and chit-chat one late late afternoon last summer“ autora i izvođača Silvije Marchig, Ive Nerine Sibile i Josipa Maršića u koprodukciji Kik Melone i Teatra &TD. Bruno Isaković osvojio je nagradu za koreografsko ostvarenje predstave „Nečastive“ Studija za suvremeni ples i festivala Perforacije. Nagradu za umjetničko ostvarenje osvojili su Petra Chelfi za predstavu „Spone“ Zagrebačkog plesnog ansambla i Slađan Livnjak za predstave „Octet-Stream“ i „From Body to Body“ u produkciji Impulzivnog kolektiva za istraživanje pokreta i Hrvatskog instituta za pokret i ples.

Najbolja lutkarska ili predstava za djecu je „Bajka o Žar ptici“ redateljice i autorice Ivice Boban u produkciji gradskog kazališta Žar ptica. Dvostruko slavlje Žar ptici donijela je Ivana Boban s nagradom za najbolje glumačko ostvarenje u dječjim ili lutkarskim predstavama. Boban je u istoj kategoriji slavila i 2014. godine. Za mušku ulogu nagradu je dobio Bojan Brajčić za izvedbu u predstavi „Dica“ Gradskog kazališta mladih u Splitu.

Najbolji praizvedeni hrvatski suvremeni dramski tekst je Tri zime“ Tene Štivičić, hvaljena drama koja je svoj kazališni put počela 2014. na daskam prestižnog National Theatre u Londonu. Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u radio drami osvojio je Mladen Rutić za režiju vlastitog teksta  „Pred jutro – Ponedjeljak, 7. rujna 2015.“, dok je Franjo Dijak osvojio nagradu za najbolje glumačko ostvarenje u TV drami „Trebalo bi prošetati psa“. Dijak je bio nominiran i za glavnu mušku ulogu pa se ovom nagradom može utješiti.

Foto: zar-ptica.hr

Foto: zar-ptica.hr

Nagradu za najbolju kostimografiju osvojila je Mirjana Zagorec za mjuzikl „Mamma Mia“, dok je nagrada za najbolju scenografiju pripala Damiru Zlataru Freyu za predstavu „Vampirska kronika Jure Grando“ Istarskog narodnog kazališta iz Pule. Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti osvojio je Miljenko Sekulić za maštovito kreiranje scenografskih ostvarenja i snažnu umjetničku osobnost kojom je trajno obilježio hrvatsko kazalište.

Nagrade za životno djelo dobile su Inge Appelt za „iznimnu glumačka vrsnost u suvremenom hrvatskom kazalištu posljednjih 50 godina te bogatstvo filmskih i televizijskih uloga koje predstavlja hrvatsko kulturno bogatstvo“ i Veronika Durbešić za „osobiti dar za komične uloge i iznimno zapažene interpretacije u brojnim komedijama, opretama, mjuziklima i rock-operama te za pedagoški rad na Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti.

Komentari