Istaknuto
08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

03.08.2017.

Nedavno je završeno drugo izdanje festivala Re:Think Sisak. Zidove grada oslikalo je nekoliko stranih street art umjetnika, a veličanstvene murale Sisku je ostavilo i nekoliko hrvatskih umjetnika. Cilj je festivala probuditi grad i promijeniti lošu sliku Siska koja je stvorena u medijima.

Vizart

Pape poziraju: Najpoznatiji pape u umjetnosti

12.02.2014. Selma Pezerović
Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Tragali smo za zlatnim teškim okvirima i njihovim slikama i gle čuda! Nisu svi izloženi i pohranjeni u Vatikanskim muzejima.

“Jedino je umjetnost pravi vladar”, rekla je i ne tako davno Marija Jurić Zagorka. Davno je to,  ali ne u usporedbi sa slikama koje opravdavaju Zagorkinu izreku. Očito su svi poglavari Katoličke crkve bili ujedno i dobri vladari. Ipak su znali što im je osnova za pravo vladanje – umjetnost. Neki ozloglašeni, neki sveci, ali pojedini su voljeli poziranje pred svjetskim umjetničkim rukama za čija se djela danas otimaju oni dubljeg džepa, a mi obični smrtnici zadovoljimo se (i budimo Bogu skrušeni) kada posjetimo pokoju svjetsku galeriju u kojoj su smješteni neki od najpoznatijih portreta svih vremena. Bog nam je dao  umjetnost– uživajmo! U konačnici, kroz zapadnjačku povijest, tko je više volio dobro umjetničko djelo nego pape?

Papa Leo X. (1518.-19.)

Portret pape Lea X. naslikan je od strane Rafaela. S obzirom da ga je sponzorirao takav gest dođe kao logičan zaključan. Poznat još po izgradnji bazilike Sv. Petra i kupovini oprosta grijeha, ovaj papa slovi kao jedan od najomraženijih. Ovo remek djelo čuva se u galeriji Uffici u Firenci u Italji i nastalo je za vrijeme Leovog previranja s Crkvom i kulminacijom problema između Martina Luthera i Crkve.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Papa Julije II. (1511.-12.)

S obzirom na uzak vremenski period između portreta Lea X. i ovoga Julije II. zasigurno nagađate da je i papu Julija II. naslikao Rafael. Rafael je naslikao devet verzija slike i to onda kada je slikanje u kutu neubičajeno za to doba. Poznat po ljubavi prema umjetnosti i skupljanju antičkih umjetnina, papa je zaposlio svog istovremenika, Michelangela, za oslikavanje Sikstinske kapele te Rafaela za privatne odaje u Vatikanskim muzejima.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Papa Inocent X. (1650.)

Ovo Velázquezovo djelo je priznato među povjesničarima kao jedan od najljepših portreta svih vremena. Slika je interpretirana  i u stilu Francisa Bacona (1909.-1992.) koji je prerađuje na jedan horor način u kojem stavlja naglasak na zlo koje se nalazi iznad Kristovih vrlina.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Papa Pavao V.

Za  Caravvagiov portret pape Pavla V. se smatra da je nastao pod utjecajem Diega Velázqueza. Nekoliko godina nakon ove slike Caravaggio nestaje. I danas se vode raprave na temu njegove smrti.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

 

Papa Pio VII.

Slika  Jacques-Louisa Davida prikazuje papu Pia VII. na krunidbi Napoleona I. u Francuskoj. Slika se čuva u Louvreu. S obzirom da postoje još 2 kopije, jedna je u muzeju  u Versaillesu, a druga u  Fontainebleau.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Papa Ivan Pavao II.

Skulptura  La Nona Ora Maurizia Cattelana iz 1999. godine prikazuje papu Ivana Pavla II. u trenutku kada je pogođen meteoritom. Iako su neki katolici mislili da bogohulna, Cattelan je kasnije objasnio da je to bilo njegovo  nadahnuće papinom hrabrošću koji obavlja zahtjevnu funkciju kroz svoju slabost i starost.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Komentari