Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Nepokorena šuma Radovana Ivšića u nepokorenom gradu

30.10.2015. Antonia VukičevićFoto: Antonia Vukičević/Ziher.hr

Od 24. rujna do 22. studenog u prostoru za privremene izložbe Muzeja suvremene umjetnosti postavljena je izložba pod nazivom “Nepokorena šuma i Radovan Ivšić”.

Radovan Ivšić hrvatski je pjesnik, pisac, dramaturg, esejist, prevoditelj i nadrealist svjetskog glasa koji je najveću slavu stekao dramom “Kralj Gordogan” i zbirkom pjesama “Crno”. Bio je nepotkupljiv umjetnik čija su djela bila zabranjivana tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Njegova prva knjiga Narcis bila je zaplijenjena za vrijeme fašističkog režima Nezavisne Države Hrvatske. Osim kao kritičar jeftine politike, zapamćen je i kao najveći kritičar Miroslava Krleže, smatrajući neoprostivim njegovo priklanjanje režimu i nerazumijevanje prema modernoj umjetnosti. Također je preveo mnoga djela francuske književnosti na hrvatski jezik, te napisao velik broj drama, poema i pjesama.

Foto: Facebook/MSU Zagreb

Foto: Facebook/MSU Zagreb

Hommage ovom velikom nadrealistu usredotočen je na njegova djela popraćena radovima 160 umjetnika koji se bave temom šume. Izložba je koncipirana u pet tematskih krugova: “Opustošena šuma”, “Ugrožena mašta”, “Šuma beskrajnog početka”, “Mjesto izmještenosti”, “Šuma preobrazbi” i “Šuma znakova i munja”. Upravo takav koncept složile su francuska pjesnikinja i Ivšićeva životna suputnica Annie Le Brun i ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić. Autorica likovnog postava je Adeline Caron. Prema idejama i inspiracijama autorica, prvi tematski krug iznosi problematiku uništavanja i zapostavljanja šuma, kao i nedovoljne ekološke osviještenosti za očuvanjem i razvojem; drugi tematski krug nam na vrlo simboličan način približava pradavne začetke šume, dok se u trećem krugu osvrćemo na pitanje šume kao dominantnog motiva kompozicije koji je snažan, misteriozan, uznemirujuć… Veza između šumskih mračnih sila i starih običaja prožima četvrti tematski krug koji prethodi onom posljednjem gdje se tema šume nastoji približiti spoju ljubavi, ljudskosti i poezije, spoju svjesnog i nesvjesnog, stalnog i promjenjivog, stvarnog i izmišljenog, istine i zablude.

Foto: Facebook/MSU Zagreb

Foto: Facebook/MSU Zagreb

Na izložbi koja je prožeta različitim tehnikama vizualne umjetnosti poput crteža, ulja, grafike, kombiniranih tehnika i videa, nalazi se mnoštvo različitih umjetnika koja su stvarali krajem 19. stoljeća, pa do onih koji stvaraju i dan danas. Neka od imena čije radove inspirirane šumom ondje možemo vidjeti su Eva Josipin, Toyen, Sandra Vitaljić, Jindrich Heisler, Matija Skurjeni, Sandra Vitaljić, Mirjana Vodopija, Boris Bućan, Ivan Kožarić, Hans Kupwlwieser, Vladimir Filakovac, Drago Havranek, Vanja Radauš, Sandra Vitaljić, Lovro Artuković, Jan Brueghel, Izidor Kršnjavi, Jean Desire Gustave, Andre Masson, Slavko Kopač, Eugene Gabritschevsky, Max Ernst, Piero Rambaudo, Tošo Dabac, Ivan Generalić, Hugo Conrad von Hotzendorf, Constant Montald, Anton Mirou, Scottie Wilson, Carl Wilhelm Kolbe, Felix Vallotton, Wifredo Lam, Joan Miro i još mnogi drugi.

Foto: Facebook/MSU Zagreb

Foto: Facebook/MSU Zagreb

Osim pojedinačnih umjetničkih dijela izložba je popraćena izlošcima etnografske, prirodoslovne i knjižne građe koja pridonosi konceptu ispreplitanja stvarne i imaginarne šume. Osim toga postavljeni su i radovi samog Radovana Ivšića, te fotografije maski za dramu kralja Gordogana Jacquesa Bioulesa.

Izložba se održava u okviru manifestacije: Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj / Rendez-vous, le festival de la France en Croatie.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(5 votes, average: 5.000 out of 5)

Komentari