Istaknuto
19.09.2017.

Do kraja godine ostalo je nešto više od tri mjeseca, taman dovoljno vremena da zaboravimo loše filmsko ljeto - ovo su naslovi koje nećemo propustiti.

18.09.2017.

Međunarodni festival razvojnog kazališta Ganz novi festival u svojem će se 7. izdanju održati u dva termina, od 21. do 24. rujna te od 7. do 16. prosinca. U rujanskom dijelu programa 70-ak umjetnika/ca i studenata/ica te 45 filmskih autora/ica predstavit će svoje plesne i kazališne predstave, multimedijalne instalacije, filmove i radionice.

Knjige

Nezaboravna “njuškala”

25.05.2013. Paula Osojnik
foto: wikipedia.com

foto: wikipedia.com

Zaljubljenici u kriminalističke romane, ali i svi oni koji su barem jednom uronili u more zamršenih slučajeva i istraga ovog književnog žanra, sigurno su čitali brojne stranice ispisane očima glavnog detektiva – pametnog, snalažljivog i neupitno hrabrog pojedinca. On čitatelje vodi kroz mračne priče kriminalističkog svijeta te svakom stranicom dobiva sve veće i veće simpatije. Nerijetko privlačnog fizičkog izgleda, detektivi i inspektori iz kriminalističkih romana često postaju ikone muške osobnosti te predmet žudnje gotovo svake čitateljice.

Zbog velikog broja ovakve vrste likova teško je izdvojiti one najupečatljivije, no neki inspektori/policajci/detektivi/istražitelji jednostavno su nezaboravni. Ekscentričan i iznimno talentiran američki pisac Edgar Allan Poe jedan je od prvih autora koji je stvorio nezaboravnog fiktivnog detektiva. Riječ je o Augustu Dupinu, istražitelju Poeove kratke horor priče Umorstva u Ulici Morgue (The Murders in the Rue Morgue). Dupin se smatra jednim od prvih književnih detektiva, stoga je poslužio kao prototip za mnoge druge detektivske likove. On je iznimno briljantan, kao i većina „te vrste“, a u rješavanju raznih slučajeva koristi se ekscentričnim metodama i znanjem, zbog čega su ga mnogi uspoređivali sa Sherlockom Holmesom.  Osim u spomenutom književnom ostvarenju, Dupin se pojavio i u drugim Poeovim izdanjima.

Neosporivo najpoznatiji fiktivni detektiv zasigurno je Sherlock Holmes, stoga ni ne čudi da je 1964. godine The Times objavio podatak kako je ukupna prodaja književnih djela o Sherlocku Holmesu na drugom mjestu u svijetu, odmah iza Biblije. Holmes je portretiran kao kontrastno kompleksna osoba. S jedne je strane iznimno precizan i metodičan u svojim istragama što se neminovno kosi s njegovim svakodnevnim životom koji je nerijetko obavijen temperamentnošću te izmjenom razdoblja neopisive sreće i potpune melankolije. On posjeduje zavidna znanja o književnosti, filozofiji, astronomiji, politici, anatomiji, kemiji, brojnim sportovima i mnogim drugim vještinama. Holmes je također opisan i kao pojedinac koji ne mari za sveopće prihvaćene norme društva i često zapada u narkotičke krize kako bi podigao razinu vlastite pronicljivosti i dosjetljivosti. Ovaj se fiktivni lik pojavljuje u mnogim djelima britanskog autora Arthura Conana Doylea, a na filmskom ga je platnu utjelovio također nezaboravni Robert Downey Jr.

foto: ziher.hr

foto: ziher.hr

Opće je poznato kako je skandinavsko spisateljstvo polučilo brojna slavna i talentirana imena te mnoga djela kriminalističkog žanra. Švedski dvojac Anders Roslund i Börge Hellström proslavili su se s nekoliko objavljenih knjiga u kojima se pojavljuju brojni likovi. Ipak, u moru izvrsnih, dva detektiva su nijansama uspjeli isplivati na površinu i postati omiljeni čitateljstvu. Prvi od njih je Ewert Grens, šutljiv viši istražitelj policije Stockholma. Zbog iznimne tragedije koja ga je zadesila u životu, ali i ozlijeđene noge zbog koje neprestano nosi štap i hrama, Grens u čitateljima pobuđuje suosjećanje i sažaljenje zbog enormne količine patnje s kojom se mora nositi. Njegova ranjivost i neprestano vraćanje u prošlost čine ga iznimno ljudskim, dok ga njegova sposobnost rješavanja najzamršenijih i najbrutalnijih ubojstva čini jednim od najdražih fiktivnih detektiva. Njegov kolega i njegova potpuna suprotnost je Sven Sundkvist, mladi detektiv, premješten iz lokalne policije na veliki Grensov slučaj. Sven je mlad i ambiciozan, ugodnog izgleda i život ga još nije oštetio kao što je to slučaj kod njegovog starijeg kolege. Pametan i pronicljiv šarmer u potrazi je za vlastitim iskustvom koje će ga učiniti još većim profesionalcem nego što je. Kao da sve ovo nije dovoljno, Sundkvist u jednoj od knjiga Roslunda i Hellströma udomljava i preslatku čivavu. Smeđokosom ljepotanu od 190 cm jednostavno je neodoljivo u sliku dodati i čivavu visoku 15-20 cm.

I za kraj, jedan fiktivni lik koji odskače iz kalupa detektiva, no svojim je vještinama i sposobnošću rješavanja slučaja ubojstva, nestanka, zlostavljanja i slično, vrlo blizu spomenutim detektivima i svima sličnima. Riječ je o bivšem vojnom policajcu Jacku Reacheru čije su avanture ispisale čak 17 različitih naslova. Iznimna visina i zavidna snaga spojene su s nevjerojatnom inteligentnošću i smislom za logiku i pravdu, a sve je uokvireno njegovom hladnom zavjesom šutnje prema svima u čije namjere nije siguran. Reacher je od prvog romana do danas postao jedan od ikona kriminalističkih knjiga, a njegova neodoljivost djelomično leži u sposobnosti da otkrije najozloglašenije ubojice i kriminalce, dovede pravdu gdje joj je mjesto, završi u krevetu sa željenom djevojkom i ulovi sljedeći autobus za drugi grad.

foto: leechild.com

foto: leechild.com

Broj izvrsnih fiktivnih detektiva raste svakim novim kriminalističkim izdanjem, no spomenuti popis možda barem podsjeti na neka velika imena kriminalističkog žanra. Jedna je stvar sigurna – fiktivni detektivi su u principu stereotipizirani. To su uvijek jako pametni pojedinci koji protivnike mogu izluditi samo svojim verbalnim vještinama, a nerijetko su spremni i na fizičke obračune, kako bi obranili čast lijepe mlade dame ili se pak izvukli iz situacija koje život znače. Kako bilo, navedeni će likovi za nekoliko desetljeća možda izblijediti i naslijedit će ih novi, no to samo znači kako će čitatelji moći uživati u brojnim napetim kriminalističkim pričama.

 

 

Komentari