Istaknuto
21.09.2018.

Uoči početka nove kazališne sezone u Satiričkom kazalištu Kerempuh, razgovarali smo s redateljem Bobom Jelčićem o jednoj od najboljih prošlosezonskih predstava, njegovom autorskom projektu "Govori glasnije!".

16.09.2018.

Novi ravnatelj zagrebačke Opere prvi je stranac na tom mjestu od samostalnosti Hrvatske. Otkrio nam je na što će staviti naglasak u svom četverogodišnjem mandatu, ali i za koji nogometni klub navija te što mu je skriveni talent.

Knjige

Nezaboravni ženski likovi u književnosti – prvi dio

24.06.2013. Paula Osojnik
Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Iako položaj žena u svijetu nije uvijek bio liberalan i demokratski kao danas (na zapadu), ljepši je spol oduvijek služio kao vrelo nepresušne inspiracije za mnoge autore i autorice.  Bez obzira na neravnopravnost, u brojnim su književnim djelima stvoreni snažni ženski likovi, fiktivne junakinje koje nas svojim postupcima i odlukama mogu usmjeriti u rješavanju vlastitog problema ili nas ako ništa, barem zadiviti svojim zgodama. Nadolazeći redci članka donose kratak pregled ženskih književnih likova koje su u povijesti ostale zapamćene kao heroine svoga vremena,  snažne žene koje ne posustaju kad naiđu na prepreku.

Veliki talijanski pjesnik Francesco Petrarca, pisao je mnogobrojne pjesme svojoj vječnoj muzi i fatalnoj ljubavi Lauri. Svojim je djelom Kanconijer  inspirirao i mnoge druge autore koji su u svojim djelima tako stvorili istoimeni lik fatalne ljepotice.  Jedan od njih je i Ante Kovačić, čiji je najznačajniji roman U registraturi obilježen glavnim ženskim likom imena Laura. Za razliku od ‘čiste’ i nevine Petrarcine Laure, Kovačićeva je ipak bila malo opakija.  Ona je sposobna zavesti svakoga tko joj zapne oko, što uvelike koristi za manipulaciju i dostizanje željenog cilja. U djelu je Laura opisana kao iznimno kompleksan lik i do samog se kraja njeno pravo stanje svijesti i ne zna. Ipak, ono što je poznato jest kako Laura ne preza ni pred čim u ostvarenju svojih zamisli te kako je iznimno srčana. Njene su reakcije ponekad eksplozivne, no iznad svega je hrabra i samostalna žena. Ipak, surove životne okolnosti ju naposljetku proždiru te završava tragično.

Još jedan ženski fiktivni lik nastao davnih vremena jest lik perzijske kraljice Šeherezade, opisane u djelu Tisuću i jedna noć. Ona je živjela u na dvoru kralja Šahrijaha koji je sve žene proglasio nevjernima i ubijao ih svako jutro pred zoru. Šeherezadin je život tako bio u znatnoj opasnosti. Ipak, ova je ženska heroina hrabro prihvatila udaju za kralja te spretno izbjegavala vlastitu smrt pričajući mu priču koju bi prekinula pred samu zoru. Tako je neizbježan kraj odgađala 1001 noć. Njena iznimna ljepota, hrabrost suočavanja sa strahom, ali i nevjerojatna inteligencija koja joj je omogućila neprestanu inspiraciju za priče, dovele su Šeherezadu u povoljan položaj nadmoći nad kraljem. U toku 1001 noći, perzijska je ljepotica utjecala na kralja i uspjela ostati živa. Ona prikazuje iznimnu moć žena: muškarci su možda fizički snažniji, no žene su itekako spretne u mentalnim igrama i stvaranju utjecaja.

Foto: Ziher.hr

Foto: Ziher.hr

Jedna od najsnažnijih junakinja u hrvatskoj književnosti zasigurno je Judita, autora Marka Marulića. U istoimenoj knjizi, Marulić ju je opisao kao nevjerojatno lijepu: njenom je fizičkom izgledu bilo nemoguće odoljeti i svojom je pojavom plijenila pozornost i divljenje muškaraca. Osim ljepote, Juditu krasi i nevjerojatna hrabrost i vjera u Jahvu, koja joj kroz djelo daju snagu za postizanje željenog cilja. Iskoristivši svoju ljepotu, a vođena ljubavlju prema svom narodu i Bogu, otkrila je svu svoju ljepotu i učinila ono što je smatrala svojom dužnošću. Ubija Holoferna i oslobađa svoj narod od potencijalnog ropstva.

Vjerojatno svima poznati roman Jane Eyre, autorice Charlotte Bronte, kroz brojne stranice provlači istoimenu glavnu junakinju, koja pomalo odskače od nabrojanih fatalnih ženskih heroina. Lik Jane Eyre nije nimalo idealiziran:   ova je mlada, pomalo neugledna djevojka pisana surovo realistički.  Život ju od samog djetinjstva nije mazio,  ali pamet, britkost, hrabrost, nepokolebljivost i snažan osjećaj za moral pomažu joj u teškim situacijama. Djelo Jane Eyre postiglo je veliki uspjeh te je knjiga nekoliko puta ekranizirana, što na malim, a što na velikim ekranima.

foto: Ziher.hr

foto: Ziher.hr

U svjetskoj se književnosti likom snažne žene bavio i norveški pisac Henrik Ibsen. Njegovo poznato djelo Lutkina kuća u središtu radnje prati Noru, bogata ljepoticu, koju cijeli život maze – najprije otac, kasnije muž. Nema izraženih ozbiljnih ambicija i dane provodi igrajući se sa svoje tri kćeri, tretirajući ih poput lutkica. Paradoksalno, i ona je cijelog života tretirana na isti način. Zbog ljubavi prema mužu krši zakon te shvaća kako je njen položaj u životu pasivan, bez ikakve mogućnosti promjene, stoga odlazi u svijet gdje joj je prvotna zadaća naći samu sebe. Nora služi kao nadahnuće svim potlačenim ženama toga doba jer  se upravo svojom hrabrošću i odlučnošću udaljila od okvira tadašnje poželjne žene u ulozi kućnog ukrasa svoga supruga.

Ženski je rod u književnosti ostvario ravnopravnost s muškarcima pa tako danas brojimo jako puno iznimno uspješnih spisateljica, ali i autora. Ipak, u prošlim je vremenima ljepši spol bio zakinut za mnogo stvari, no žene su oduvijek služile kao inspiracija za brojne stranice romana, novela, pripovijetki i tako dalje. Kako i ne bi kada ih nerijetko krase zavidne osobine kojima publika podsjećaju kako i u bezizlaznim situacijama postoji način za izbavljenje. Istaknuti ženski likovi svjetske i hrvatske književnosti samo su kap u moru izvrsno okarakteriziranih i nevjerojatno opisanih ženskih fiktivnih likova.

(Visited 6.459 times, 16 visits today)

Komentari