Istaknuto
09.01.2018.

"Fantom u operi" Andrewa Lloyda Webbera na Broadwayu je premijerno zaigrao 9. siječnja 1988. godine. Riječ je o najdugovječnijem brodvejskom mjuziklu koji oduševljava u svakom aspektu. Ovaj kazališni spektakl odražava i razlike između američkog i europskog pristupa kulturnim sadržajima.

06.01.2018.

Animirani filmovi nisu samo za djecu, a u ovoj filmolisti donosimo izbor filmova koji zadivljuju svojom pričom, animacijom i originalnošću.

Knjige

Nina Bunjevac – ˈZemlja otacaˈ: Priča jedne kćeri o svome ocu

09.12.2014. Tijana Živko
Foto: Tanja Draškić Savić/Sa(n)jam knjige u Istri

Foto: Tanja Draškić Savić/Sa(n)jam knjige u Istri

„Prvo o naslovu. Da, predložio sam uredniku da se knjiga u ovom izdanju nazove Zemlja otaca. Pretpostavljam da će njen naziv, kada izađe u Beogradu, biti Otadžbina. Tako se zvala teroristička organizacija kojoj se Otac pridružio, otadžbina je ono za što se Otac po svom dubokom uvjerenju borio. (…) Ali zašto onda Zemlja otaca? Zato što takav naslov tačno sažima ono o čemu ova knjiga govori. Fatherland nije isto što i Homeland, ali Otadžbina jest isto što i Domovina. Mora se tu postaviti razlika, koja nipošto nije jezično-nacionalne prirode. Radi se, naime, o očevima, i o onome čime su nas sputali i sudbinski odredili.“ – napisao je Miljenko Jergović u pogovoru romana u stripu kanadske autorice Nine Bunjevac, koji prema svjetskim recenzijama spada u sam vrh priča ispričanih u slikama i riječima.

Nina Bunjevac kanadska je slikarica i strip umjetnica srpskog porijekla. Rođena je u Torontu, u srpskoj obitelji koja je već generacijama odrastala u Kanadi. Imala je dvije godine kada je s majkom došla u Jugoslaviju, a otac je ostao u Kanadi. Odrastala je u Zemunu i Nišu, a pred raspad  države vratila u Toronto. Vizualna je umjetnica, slikarica i skulptorica koja je zašla u medij stripa. Njezini radovi nalaze se i u danas već kanonskome izdanju zagrebačke Fibre Ženski strip na Balkanu.

Njezina najnovija grafička novela Zemlja otaca govori o obiteljskoj prošlosti i terorističkom backgroundu vlastita oca. Ninin otac je 1977. poginuo u eksploziji bombe koju je u garaži sastavljao s još dvojicom srpskih terorista u Torontu, a strip prati taj događaj i njegove obiteljske posljedice, u prvom redu posljedice na život same autorice. Domaću premijeru ovaj je grafički roman doživio upravo u Puli, 8. prosinca, na Sa(n)jam knjige u Istri. O Nininu djelu govorili su Miljenko Jergović, autor pogovora pod nazivom Fantomi i aveti, i Vladimir Šagadin, dizajner, ilustrator i strip izdavač u čijoj je izdavačkoj kući 2×2 izdan Ninin strip u Hrvatskoj.

Na samom početku predstavljanja, Šagadin je obavijestio sve prisutne odličnom viješću da je Guardian Zemlju otaca, odnosno Fatherland u engleskom izdanju, uvrstio u najbolje grafičke novele za 2014. godinu. Nina je istaknula kako je njezina knjiga Zemlja otaca namijenjena svim pripadnicima bivše Jugoslavije, a naročito onima koji su otišli iz svog rodnog kraja. Šagadin ju je upitao kada je saznala, budući da je rođena u Kanadi, a jedno je vrijeme živjela u Zemunu, kakav je život vodio njezin otac.

Kada sam ponovno otišla u Kanadu sa 16 godina tada nisam znala što je to nacionalizam, bio mi je to potpuno strani pojam tako da je sve to zapravo jedna slagalica za koju mi je trebalo četrdeset godina da je složim, a i dalje nije kompletna“ – kazala je Nina istaknuvši kako su joj priče o ratu pričale mama, baka i očeva tetka. Miljenko Jergović osvrnuo se na to da je bitno od čega smo mi kao pojedinci krenuli, pogotovo zato što pripadamo dubinski poraženim svjetovima, izgubili smo svoj rat iako nismo u njemu ni sudjelovali. Parafrazirao je rečenicu Bore Ćosića koja kaže da svi pobjednici imaju pobjedu, a poraženima ostaje ono ostalo te je zaključio da se upravo umjetnici bave onim ostalim.

Strip može ono što druge umjetnosti ne mogu

Nina je na svojoj knjizi radila otprilike godinu i pol dana i na nju je potrošila puno psihičke i fizičke energije. Dobila je ponudu za izdavanje, no rokove je bilo nemoguće zadovoljiti. Na stripu je radila u izolaciji, suočavala se na nekim stvarima, a kada je knjiga bila zgotovljena pala je u depresiju nakon koje je osjetila neopisivo zadovoljstvo za postignutim.

Jedino me zanimalo kako će mama prihvatiti moje vlastito djelo, a ona je odlazila u knjižare kupiti moj strip, nije prihvaćala moje besplatne primjerke, čekala je u redu sa drugima kako bih joj potpisala knjigu. Taj njezin čin pokazao mi je da sam zapravo uspjela u svome radu.“ – prisjetila se Nina trenutaka kada je Zemlja otaca objavljena.

Jergović se osvrnuo na epizodu u stripu u kojoj je prikazan Dražen Mihajlović s rukama sklopljenim u lisice, a na drugoj se slici nalazi crtež poznate fotografije Ante Pavelića iz vremena kada je  on u bolesničkoj postelji nakon neuspjelog atentata. „Suodnos i spoj te dvije slika je potpuno fantastičan i savršeno govori što strip može, a što recimo tekst i film ne mogu. Ovdje se vidi dvojicu ljudi u različitim životnim situacijama, u različitoj kostimografiji. Jedan je osuđen na smrt i pokušavaju ga rehabilitirati, a drugi nije nikada osuđen i ne može ga se rehabilitirati.“ – istaknuo je Jergović naglasivši da im je zajednički jedino položaj ruku, imaju gotovo iste ruke, a to je nešto što samo crtež može, a Ninin je roman prepun stvari koje pripadaju jeziku i umjetnosti stripa, onog najboljeg što strip može. Djelo je, prema Jergovićevim riječima, čisto estetsko remek djelo, a to je ono što ostaje neporaženim.

Foto: Tijana Živko/Ziher.hr

Foto: Tijana Živko/Ziher.hr

Za cijeli svijet, ova je knjiga savršeno ispričana priča o jednoj nestaloj zemlji i njezinim fantomima i avetima. Za nas koji smo od svijeta izuzeti, o svim našim lažnim i krivotvorenim porodičnim albumima. Najosobnija knjiga ne samo svoje autorice, nego i svakoga njenog čitatelja koji se rađao u to nestaloj zemlji.“ – napisao je na kraju pogovora Miljenko Jergović dajući izvrstan rezime ove Ninine grafičke novele.

Predstavljanje su zaključili govorom o autoričinu daljnjem radu. Trenutno priprema strip drugačije tematike, no opet je u središtu obiteljska situacija, ali ovoga puta s majčine strane. Na tome će raditi otprilike još godinu dana, a onda planira uzeti pauzu.

Valja istaknuti da je u subotu, 6. prosinca, otvorena i izložba Zemlja otaca u Galeriji Cvajner koja predstavlja desetak crteža velikog formata iz ovoga stripa, a izložba je zapravo bila uvertira u ovo premijerno predstavljanje.

Foto: Tanja Draškić Savić/Sa(n)jam knjige u Istri

Foto: Tanja Draškić Savić/Sa(n)jam knjige u Istri

(Visited 405 times, 1 visits today)

Komentari