Istaknuto
21.04.2017.

U Galeriji Klovićevi dvori trenutno je, uz Izazove moderne i retrospektivu Željka Senečića, postavljena i samostalna izložba All you need is luck Nikoline Ivezić. Radi se o jednoj od najprepoznatljivijih suvremenih slikarica (pogotovo za češće posjetioce Kluba na zagrebačkom Filozofskom, Limba ili kafića Boja) koja je razvila autentičan umjetnički izraz, stvorivši tako već poznate tzv. slikoreljefe ili piktoplastike, odnosno slike koje izlaze izvan svojih okvira u prostor.

21.04.2017.

U novoj seriji intervjua okupljenim pod nazivom "Let's jazz" predstavit ćemo novu hrvatsku jazz scenu. Njen prvi predstavnik je pijanist Zvjezdan Ružić.

Vizart

Gdje smo bili u Noći muzeja 2017.?

28.01.2017. Redakcija VizartaFoto: Eleonora Glišić/Ziher.hr

Od silne ponude na Noć muzeja, bilo nam je teško odlučiti koje lokacije posjetiti pa smo nasumičnim odabirom završili u galeriji Klovićevi dvori i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Oba su mjesta vrvila posjetiteljima, a više o samim sadržajima i atmosferi pročitajte u tekstu naših autorica.

Raznolik i opsežan opus Dimitrija Popovića u Galeriji Klovićevi dvori (piše: Anja Tomljenović)

Foto: Eleonora Glišić/Ziher.hr

Izložba u Galeriji Klovićevi dvori također je privukla velik broj posjetitelja. Velika retrospektiva Dimitrija Popovića predstavila je njegovo raznoliko umjetničko stvaralaštvo koje uključuje crteže, plakate, grafike i slike, asemblaže, skulpture/objekte, instalacije i publicistiku. Sudeći prema reakcijama posjetitelja, nisu se svi informirali o tematici izložbe. Iako je Dimitrije Popović autor prepoznatljiva umjetničkog rukopisa, neki posjetitelji djelovali su kao da su zalutali među njegove cikluse Eros i Thanatos, Omaggio a Leonardo, Judita, Corpus Mysticum, Magdalena, Saloma i ostali zgranuti. Mnogo je njih sa sobom vodilo svoje mlađe članove obitelji, za koje ovaj postav i nije najprimjereniji. Očito ih je iznenadilo neobično kombiniranje biblijskih motiva, seksualnih konotacija i reference na slikare i književnike, sve uklopljeno u jedan opus. Jedno je sigurno: ova izložba neće vas ostaviti ravnodušnima.

Foto: Eleonora Glišić/Ziher.hr

Najviše pozornosti, uz ciklus djela Saloma u čijem je središtu Severina, privukla je umjetnička instalacija MozArt u ponoć koju je Dimitrije Popović osmislio posebno za Noć muzeja. Autor je kao motivaciju iskoristio poznatu činjenicu o Mozartovoj opsjednutosti smrću, što se dobro uklopilo u ostatak postava i u promišljanja o prolaznosti ljudskog tijela. U sredini kompozicije, u otvorenoj lubanji podignute kalote, nalazi se mozak kao tajanstveni organ nevjerojatne kreativne snage koja i dan danas krasi Mozartovu glazbu. Čitava instalacija nalazi se u polumraku u posebno osmišljenoj vitrini, a u pozadini svira njegov Requiem koji ostaje nedovršen nakon Mozartove smrti 1791. godine, što instalaciji daje magičnu i zagonetnu auru.

Otvorene klase obilježile večer na Akademiji likovnih umjetnosti (piše: Magdalena Rikanović)

Foto: Magdalena Rikanović/Ziher.hr

Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu se manifestaciji Noć muzeja 2017. priključila treću godinu zaredom predstavljajući svoju nastavnu i ne nastavnu djelatnost. Za glazbeni se dio na samom početku pobrinula Naturalna mistika, čiji su članovi benda ujedno i nekadašnji studenti Akademije. Ove su godine organizatori za posjetitelje pripremili brojne radionice uz nekolicinu zanimljivih noviteta. Publika je te večeri imala priliku sudjelovati i koristiti predmete s Akademije.

Foto: Magdalena Rikanović/Ziher.hr

Prešetavanjem uzduž i poprijeko, primijetila sam da su sva otvorena vrata iza sebe nudila program tzv. otvorene klase. Otvorene klase koncipirane su kao slikarske, kiparske, grafičke i ilustracijske radione. Najzanimljivije radionice vođene su na Grafičkom odsjeku uz duboki, plošni i digitalni tisak. Publika je tijekom cjelovečernje opuštene atmosfere mogla vidjeti pristup i tijek obrade, te konačan rezultat uz međusobne interakcije, savjete, pomoći, upite i odgovore na njih. Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina u prikazu tradicionalnih tehnika pozlaćivanja na drvenoj podlozi, rezbarenja u drvu, klesanja dekorativnog elementa, nadoknade u sloju nosioca štafelajne slike, reintegracije slikanog sloja, transfera i restauracija zidnih slika, te postupaka prenošenja kompozicije i crteža privukla je najradoznaliju publiku. Prostorom je dominirala mješavina mirisa i pozitivne energije. Dala se razaznati nekolicina vrsta kemikalija, boja, kreča, čak i miris kamena i drva koje su klesali i dubili sami posjetitelji. Radoznale oči publike s oduševljenjem su gledale izložene mini skulpturice glazbala, poput činela, bubnjeva, klavira i sintesajzera.

Foto: Magdalena Rikanović/Ziher.hr

Hodnici Akademije te su večeri postali dio igre istraživanja i traganja za nečim još neviđenim. Iza svakih vrata stajala je šačica ljudi koja je s veseljem prezentirala vlastite radove. U jednom su se kutku mogli razaznati tek započeti dijelovi skulptura. Iza sljedećih vrata dopirali su pak snažni mirisi uljanih boja i mnoštvo radova mrtve prirode, dok se s druge strane zida nekolicina studenata upustila u projekt crtanja posjetitelja od kojih se nije zahtijevalo da budu statični. Radilo se o skupnom radu Portretiranja posjetitelja. Takva se metoda crtanja inače naziva kroki, a riječ je o brzom i nesavršenom crtežu koji obično biva dovršen unutar nekoliko minuta. U jednoj od većih predavaonica mogao se pogledati film režisera Anđelka Hundića o povijesti Akademije likovnih umjetnosti pod nazivom Stoljetna sveučilišna dama. Poseban dio ovogodišnjeg programa činila je samostalna izložba Igora Vujatovića pod nazivom Od toliko plačća, malo se toga vraća u Galeriji Šira. Međutim, najveću pozornost privukao je program predstavljanja izvornih umjetničkih djela suvremenih vizualnih umjetnika ostvarenih u mediju zvuka, autorice Eveline Turović.

Komentari