Istaknuto
19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

Knjige

Noviteti na knjižarskim policama

23.09.2015. Tijana ŽivkoFoto: facebook.com/Art&Literature

Ljetu je došao kraj, a nakon ljetne stanke police knjižara polako su se police počele puniti novitetima. Za sve one koji vole čitati, jesen je pravo vrijeme za povlačenje u mirni kutak svoga doma te posezanje za dobrom knjigom. Odlučili smo izdvojiti najzanimljivije naslove koji su se nedavno pojavili u knjižarama. Bilo da volite krimiće, dramu ili ozbiljniju literaturu, pokušali smo izdvojiti ponešto za svakoga od vas.

David Arnold: Mosquitoland

Kad joj se roditelji rastave, Mim Malone s ocem i novom maćehom odlazi iz sjevernog Ohija živjeti u ‘pustopoljine’ Mississippija, koji katkad zove i Mosquitoland. Prije nego što je uopće imala priliku prilagoditi se novoj okolini, doznaje da joj je majka bolesna. Odbacuje svoj novi život, sjeda na autobus i zapućuje se u Cleveland, svojoj pravoj mami i pravom domu, usput upoznajući galeriju uvrnutih likova. No, kad njezin dugi put krene neočekivanim smjerovima, Mim se mora suočiti s vlastitim demonima i preispitati svoje poglede na ljubav, na privrženost, kao i na to što zapravo znači biti psihički zdrav. Zemlja komaraca moderna je američka odiseja koja će vam naizmjence slamati i grijati srce. Debitantski roman Davida Arnolda prihvaćen je s nepodijeljenim oduševljenjem kako čitatelja, tako i kritike, a njegov se pisac nametnuo kao novo važno ime moderne američke literature.

Harlan Coben: Groblje živih

Ljubitelje krimića zasigurno će oduševiti novi kriminalistički roman amerikanca Harlana Cobena. Zapleti njegovih romana obično se temelje na neriješenim ili pogrešno interpretiranim slučajevima iz prošlosti. Kat Donovan neudana je detektivka na pragu četrdesetih. Svoje slobodno vrijeme provodi s najboljom prijateljicom Stacy u kafiću u koji je dolazio i njezin voljeni otac. Otac je također radio u policiji, a prije nekoliko godina ubila ga je mafija. Stacy ne podnosi da je Kat sama, pa je prijavljuje na internetsku stranicu za upoznavanje partnera. Kat ondje pronalazi profil svojeg nikad prežaljenog zaručnika Jeffa koji ju je iznenada ostavio prije 18 godina. No tko je Jeff? Je li to uopće „pravi“ Jeff? Kat se polako zapliće u jezovitu mrežu monstruoznog zločinca koji svoje žrtve vreba preko stranice za upoznavanje i drži ih zakopanima u sanduke na jednoj osamljenoj farmi. Da bi riješila misterij Kat mora temeljito prekopati vlastitu prošlost i doznati istinu o Jeffu, ali i o svom ocu.

Giles Kristian: Bog osvete

Za sve one koji se vole opustiti uz povijesne romane tu je Bog osvete – roman koji tematizira Norvešku 785. godine. Kad je kralj Gorm pobio obitelj velmože Haralda, počinio je veliku pogrešku. Nije ubio najmlađeg Haraldova sina Sigurda. Sigurd više ne zna kome vjerovati, izjeda ga sumnja u to da je izgubio naklonost bogova: čitava obitelj mu je pobijena, selo spaljeno, a prijatelji odvedeni u roblje. Usprkos svemu uspijeva okupiti manju skupinu odanih ratnika s kojima kreće u osvetnički pohod. Svi znaju da vrhovnog boga Odina, čije samo ime priziva mahnitost, neodoljivo privlače kaos i krvoproliće, kao što gavrana privlači smrt. U nadi da će ponovno steći naklonost Svih-Oca, mladi Viking podvrgava se obrednoj kušnji i doživi viziju u kojoj mu, jedan za drugim, prilaze vuk, medvjed, zmija i orao koji, kako će se kasnije ispostaviti, simboliziraju trojicu ratnika i jednu ženu-ratnicu bez čije pomoći Sigurd ne bi bio u stanju natjerati kralja da krvlju plati za svoju izdaju.

Clemens Meyer: U kamenu

Nakladnička kuća OceanMore donosi prijedvod najnovijeg romana Clemensa Meyera, autora brojnih proznih tekstova i scenarija, a dobitnik je i brojnih njemačkih književnih nagrada i stipendija. Roman U kamenu svjedočanstvo je o rubovima društva, prostituciji, svodništvu i s njima povezanim sudbinama otvara nove vidike vezane uz tu ekonomsku granu koja postaje sve moćnijom i sve dostupnijom, no koja i dalje nije lišena kriminala i eksploatacije. Clemens Meyer navedene je teme istraživao petnaest godina, dok je na ovome monumentalnom romanu intenzivno radio oko osam godina.

Foto: oceanmore.hr

Foto: oceanmore.hr

Miroslav Edvin Habe: Pad kuće Vjesnik

Pad kuće Vjesnik saga je o državi kao ogromnom bankomatu i sitnim stjenicama na njegovu darežljivom procjepu, svijetlim trenucima i kloakama hrvatskog novinarstva, te prije svega Sfinginu pitanju zašto su kompetentnost i moć u nas nužno obrnuto proporcionalne veličine. Saga što je ne oblikuje autorska samovolja, jer – papir trpi, ali ne prašta, a još manje praštaju arhivi – o svemu što se ima reći zorno svjedoči puzzle brižljivo prikupljenih dokumenata i citata aktera jedne tipično hrvatske tranzicijske priče.

Ernesto Mallo: One koje plaču

Roman o velikoj socijalnoj drami i najprofitabilnijem poslu 21. stoljeća. Ono što korumpirani policajci i političari Buenos Airesa nisu uspjeli postići prijetnjama i pokušajem ubojstva, na koncu će uspjeti zahvaljujući birokraciji: eliminirati inspektora Lascana, zvanog Pseto, iz redova policije otjeravši ga u mirovinu. Pseto odlazi iz službe, ali ne i od problema. U njegovom se životu iznenada pojavi zaboravljena rođakinja, milijunašica s neobičnim zahtjevom: želi ući u trag unučici koja je nestala prije nekoliko godina zajedno s majkom koja je pronađena mrtva. Zadatak će odvesti Lascana u poznato argentinsko ljetovalište Mar del Platu, gdje će uroniti u prljav svijet trgovine ljudima i prostitucije, tog najbesramnijeg oblika ropstva u 21. stoljeću. Razoružan i bez policije koja stoji iza njega, Lascano je osamljenik koji se mora suprotstaviti čvrstoj mreži ubojica, lovaca na naivne maloljetnice, podmićenih političara i pokvarenih policajaca.

José Saramago: Svjetlarnik

Svjetlarnik drugi je po redu roman portugalskog književnika i nobelovca Joséa Saramaga. U romanu pratimo živote stanovnika jedne stambene zgrade u Lisabonu krajem 1940-ih koju nastanjuju uglavnom siromašni parovi, radnici i obrtnici, ali i negdašnji pripadnici srednje klase. Tu žive postolar Silvestre i njegova supruga, udovica Cândida sa svoje dvije kćeri i sestrom, „tetom“ Amélijom; Španjolka Carmen sa suprugom Emilijom Fonsecom; dona Lídia, koju triput tjedno posjećuje njezin ljubavnik Paulino; supružnici Anselmo i Rosália i njihova vrckasta kći Maria Cláudia; Justina i njezin nasilni muž Caetano koji su doživjeli veliku životnu tragediju… Dodatnu živost u radnju unijet će dolazak mladog podstanara Abela Nogueire. Saramago vrlo vješto portretira njihove živote, baveći se za ono vrijeme iznimno kontroverznim temama, poput silovanja, promiskuiteta, nasilja u obitelji i lezbijske ljubavi.

Foto: vbz.hr

Foto: vbz.hr

Jáchym Topol: Hladnom zemljom

Radnja ovog nadrealnog crnohumornog romana započinje u Terezínu, mjestu u današnjoj Češkoj gdje je za Habsburškog Carstva izgrađena najmodernija vojna utvrda, koju su nacisti tijekom Drugog svjetskog rata prenamijenili u „tranzitni logor”. Odatle su ljudi (uglavnom Židovi) odvođeni vlakom za Auschwitz. Nakon pada komunističkog režima, nekoliko stanovnika tog zaboravljenog i opustjelog mjesta predvođenih glavnim likom, ujedno i fiktivnim pripovjedačem romana, te njegovim mentorom čičom Ilkom, dosjete se kako komercijalno iskoristiti sve veći interes stranih turista za to, sada zapušteno, mjesto tragičnih ljudskih patnji i stradanja. Hladnom zemljom zadnji roman jednog od vodećih suvremenih čeških pisaca Jáchyma Topola, dosad je preveden na sve važnije svjetske jezike te je ovjenčan uglednom češkom književnom nagradom „Jaroslav Seifert“ (2010.).

John Ralston Saul: Mračni otkloni

Mračni otkloni roman je koji od prve stranice intrigira svojom neobičnom formom. Epizodni karakter djela, izmjena ambijenata i likova, radnja koju na okupu drži tek sveprisutni glas pripovjedača-protagonista, nestašluk, crni humor i ironija, sve te sastavnice upućuju na novovjeke početke romaneskne vrste koji su se u obliku pikarskog romana odigrali u Španjolskoj. Anomalije koje pronalazi, a kadšto i sam stvara, otkloni su u radnji, neočekivane promjene smjera koje nisu izostale gotovo ni u jednom poglavlju romana. Saulovo naoko hemingvejski jednostavno pismo čitatelja postupno odvlači u dubine intrigantnog labirinta, negdje između fikcije i stvarnosti.

Marina Vujčić: Mogla sam to biti ja

Okosnica radnje su životne okolnosti psihijatrice Laure Herman i pacijentice koja joj dolazi ispričati svoju priču. No ovdje psihoterapija nije tek psihoterapija, niti su junakinje baš u ulogama koje se u psihijatrijskoj ordinaciji podrazumijevaju. Dvjema osnovnim pričama pridružene su ispovijesti još troje Laurinih pacijenata koje autorica suptilno nijansira te, vješto ispreplićući njihove životne putanje, kreira mozaičnu priču o različitim verzijama prebolijevanja teških iskustava.  Prilagodba vlastitog života tuđim očekivanjima, nezadovoljstvo u vezi, pogrešni životni odabiri, suočavanje s gubitkom partnera te tegobnost otpočinjanja ispočetka žarišne su točke romana. Mogla sam to biti ja najslojevitiji je, ali i najosobniji roman Marine Vujčić.

Foto: hena-com.hr

Foto: hena-com.hr

Jaroslav Putík: Muškarac s britvom

Muškarac s britvom smatra se vrhunskim dometom pripovijednog umijeća Jaroslava Putika, čiji je cjelokupan književni rad obilježen prožimanjem ozbiljnosti i humora, uz stalno prisutnu tematizaciju hrabra pojedinca suprotstavljena političkoj moći. Roman donosi životopis Jana Baudyša, skromnoga seoskog brijača, originalnoga i vrlo osebujnoga, pomalo čak šašavoga čovjeka. Takvime ga naime smatraju sumještani zbog njegove iznimne radoznalosti i prometejske težnje za širenjem vlastitih spoznaja te pregnuća da proživi život izvan okvira propisanih konvencijama. Muškarac s britvom slojevita je priča o ustrajnosti i nepokolebljivosti ljudskog duha, o ambicijama koje ne uspijeva ugasiti tegobna svakodnevica ni nipodaštavanje nesklone okoline, te o životnome elanu koji se opire unaprijed zadanoj pravocrtnosti linije života.

Nebojša Lujanović: Oblak boje kože

Nakon što je u požaru kafića Tri palme izgorio vlasničin sin, svi traže krivca, a krivac može biti samo jedan: mladi Rom koji je u kafiću radio kao konobar. On je prisiljen bježati jer njegova je krivnja za sve druge neupitna, njegovo lice vrišti sa svih naslovnica, te se mora sakriti, a to može samo u Bosni, u naselju u kojem živi njegov otac. A poput svoje sestre samo je sanjao da živi kao i svaki drugi čovjek, da ne bude neprestano obilježen bojom svoje kože. Od Zagreba do Bosne, od sadašnjosti do prošlosti, od romskoga geta u središtu Zagreba do Auschwitza i slabije poznatoga romskoga Holokausta, od sanjanog normalnog života do ratnih trublji, Nebojša Lujanović u svome novom romanu pripovijeda o krivnji i pravdi, o žrtvama i onima drugima, prije svega o Romima i njihovoj kulturi, o onima istinskim drugima koje ne vidimo i koji su uvijek u središtu tragedije.

Naslova i izbora, vjerujem, neće nedostajati, a na čitatelju je da izaberu svoje optimalno štivo koje će ga pratiti kroz početke jeseni i kroz čitavu dugu, hladnu zimu.

 

Komentari