Noviteti ovogodišnjeg popratnog programa Zagreb Film Festivala
Ovogodišnji Zagreb Film Festival održava se u studenom, umjesto u listopadu kao dosad, i traje jedan dan duže: počinje u subotu, 14.11. i traje do nedjelje, 22.11. Potaknuti željom da osiguraju još kvalitetniju i raznovrsniju filmsku ponudu, organizatori su uskladili kalendare s najprestižnijim svjetskim festivalima, poput Venecije i Toronta te s partnerskim festivalom LIFFE iz Ljubljane pa tako ZFF ove godine stiže kasnije, no i dalje ostaje nezaobilazni dio zagrebačke jesenske ponude. Projekcije filmova moći ćete gledati u kinima Europa, Tuškanac, MSU-u, Plesnom centru, Dokukinu KIC i Akademiji dramske umjetnosti.
U glavnom natjecateljskom programu, filmovi se natječu za nagradu festivala Zlatna kolica, dok se autorima najboljih filmova u svakoj kategoriji dodjeljuje i novčana nagrada. Fokus natjecateljskog programa od ove godine biti će na igranom filmu (dokumentarni filmovi prikazat će se u atraktivnim popratnim programima).
Sastoji se od:
Debitantskih filmova redatelja u kategoriji međunarodnog dugometražnog filma
Debitantskih filmova redatelja u kategoriji međunarodnog kratkometražnog filma
Kratkometražnih filmova novih hrvatskih autora u programu Kockice koji je povećan jer ove godine slavi 10 godina postojanja. Festival će povodom rođendana program prikladno obilježiti popratnim aktivnostima.
Popratni filmski program:
Među naslovima iz ovogodišnje ponude VELIKIH 5, programa koji donosi aktualne filmske uspješnice pet najvećih europskih kinematografija – Španjolske, Francuske, Italije, Njemačke i Velike Britanije izdvajamo Mladost (Youth), novi film talijanskog oskarovca Paola Sorrentina. Michael Caine pojavljuje se u ulozi umirovljenog dirigenta i skladatelja Freda Ballingera koji se u društvu najboljeg prijatelja Micka (Harvey Keitel) odmara u elitnim švicarskim toplicama. Njihova ugodna svakodnevica prožeta je duhovitim zapažanjima o prošlosti, budućnosti i sadašnjosti, a dodatni joj začin daje plejada ekscentričnih likova iz elitnog odmarališta: glumica, modela, nogometaša i maserki. Značajne uloge u filmu ostvarili su Rachel Weisz i Paul Dano, a pojavljuju se i Jane Fonda, Paloma Faith te Luna Mijović, koju pamtimo po glavnoj ulozi u filmu Grbavica.
Njemačku u spomenutom programu predstavlja film o čovjeku koji je mogao promijeniti svijet, samo da je imao još punih 13 minuta na raspolaganju. Elser, novi film Olivera Hirschbiegela, redatelja koji se u filmu Konačni pad bavio posljednjim danima nacističkog vođe, priča je o Georgu Elseru, njemačkom tesaru koji je 8. studenoga 1939. u jednoj minhenskoj pivnici pokušao izvršiti atentat na Hitlera. Elser nije postao poznat i slavljen ni u Njemačkoj niti u svijetu kao primjerice drugi atentator na nacističkog vođu, Claus von Stauffenberg (kojeg je u jednoj od ekranizacija utjelovio Tom Cruise), a neke od mogućih razloga otkriva upravo ovaj film.
Program Velikih 5 ostvaren je uz pomoć mreže kulturnih instituta Europske Unije u Hrvatskoj (EUNIC Hrvatska).
Program PONOVNO S NAMA drugu godinu za redom donosi pet filmova autora čiji su filmovi prikazani na proteklim izdanjima festivala. Među ZFF-ovim povratnicima ove godine je Bravo! (Aferim!), najnoviji film rumunjskog redatelja Radua Judea, dvostrukog laureata ZFF-a (za film Najsretnija djevojka na svijetu osvojio je posebno priznanje 2009., a Svi u našoj obitelji donio mu je Zlatna kolica 2012.). Bravo! je vestern čija je radnja smještena u Rumunjsku godine 1835. Prati policajca i njegovog sina koji po nalogu lokalnog plemića kreću u potjeru za odbjeglim romskim robom, a kasnije postaje jasno da Rom plemiću nije pobjegao bez razloga. Bravo! je aktualni rumunjski kandidat za Oscara, a među najvažnijim nagradama izdvaja se Srebrni medvjed na Berlinskom filmskom festivalu 2015.
Spomenuti program uključuje i Glasnije od bombi (Louder Than Bombs) Joachima Triera, norveškog redatelja kojeg pamtimo po sjajnom Oslo, 31. kolovoza, koji je prikazan na ZFF-u 2011. Glasnije od bombi prvi je Trierov film na engleskom jeziku, a prati oca (David Byrne) i dvojicu njegovih sinova (Jesse Eisenberg i Devin Druid) dok se suočavaju s osjećajima vezanim uz pokojnu suprugu i majku, poznatu ratnu fotografkinju (Isabelle Huppert).
Moj prvi film u selekciji filmskog kritičara Nenada Polimca predstavit će debitantske naslove značajnih bosanskohercegovačkih redatelja.
Popratni program uključuje i nekoliko atraktivnih noviteta, a jedan od njih je svakako Making of – koji će filmoljupcima dati uvid u još jednu zanimljivu dimenziju procesa nastanka filmova.
Osim što je prigodno 13. izdanje festivala premješteno u mjesec koji tradicionalno započinje susretima s vješticama i vampirima, ovogodišnji ZFF može se pohvaliti i novim popratnim programom po izboru Daniela Rafaelića – Horor istoka Europe. Slavenska jeza, strah koji je nagnao Brama Stokera da stvori svog Drakulu, sažet je i prožet ovim filmovima koji čekaju svoju publiku da joj – ispiju krv! Odavno filmski naučeni da se iz željezne zavjese mogu događati svakojaki užasi, ZFF je odlučio ponovno baciti pogled s druge strane kako bi vidio jesu li se užas, strava i horor stvarali i na srebrnom ekranu. Iako nikad dominantni žanr (za razliku od westerna, krimića pa čak i SF-a), istočnoeuropski horor prije svega želio je prokopati po vlastitim povijesnim, ali i suvremenim traumama.
Tako Rumunji iz Ceausescuovog vremena snimaju Drakulu, Hrvati spajaju Novi val s vampirizmom, Česi se obračunavaju s nacističkim simpatizerima, a Sovjetski savez s užasom koji, prema službenim podacima, nikad nije postojao.
Dva filma u programu donose priču o vampirima, a Vlad Tepeš (1979.) u režiji Dorua Nastasea vraća najpoznatijeg od svih krvopija koji je Bramu Stokeru poslužio kao inspiracija za njegov najpoznatiji liku njegovo prirodno stanište – Rumunjsku 15. stoljeća.
Nastaseovom okrutnom Nabijaču na ZFF-ovim platnima pridružit će se i ljepuškasti zagrebački vampir Teobald Majer iz filma Krvopijci u režiji Dejana Šorka. Smješten u maglovite ulice Gornjega grada, Krvopijci donosi priču o misterioznom mladiću koji se jednog dana pojavljuje na vratima uglednog zagrebačkog psihijatra Franza Glogovca tvrdeći da je vampir iz 16. stoljeća. Glavne uloge u filmu tumače Danilo Lazović, Maro Martinović i Ksenija Marinković koja se u Krvopijcima prvi puta pojavila na filmu.
Iz Čehoslovačke stiže horor s primjesama crnog humora Kremator (Spalovač Mrtvol, 1969.) u režiji Jurja Herza. Radnja je smještena u Prag krajem 1930-ih, a prati Karela Kopfrkingla, krematora koji vjeruje da spaljujući tijela pokojnika zapravo oslobađa njihove duše. Kopfrkingl je ljubitelj tibetanske filozofije, a ujedno i simpatizer i suradnik nacista, što mu donosi brojne prilike za napredovanje. Zbog crnog humora na račun Čeha koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata surađivali s nacistima, Kremator je bunkeriran odmah nakon premijere. Unatoč tome dobio je izvrsne ocjene kritike, ušao je u mnoge antologije horor filmova i stekao brojne poklonike, među koje se ubrajaju i utjecajni stop-animatorski dvojac braća Quai.
Program uključuje i prvi sovjetski horor, Viy – duh zla (1967.), u režiji Konstantina Jeršova i Georgija Kropačjova. Priča se temelji na istoimenoj pripovjetci Nikolaja Gogolja, a prati mladog studenta teologije Komu koji se u društvu nekolicine prijatelja za praznike vraća kući te na tom putu potraži utočište u kući starice. Ubrzo, no nažalost prekasno, mladić shvati da njihova domaćica ima skrivene.
Filmske sladokusce zasigurno će posebno razveseliti vijest da ZFF retrospektivom filmova Orsona Wellesa obilježava 100. godišnjicu rođenja i 30. godišnjicu smrti ovog kultnog redatelja čiji se važan dio stvaralaštva vezuje upravo uz Hrvatsku.
