Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Objavljen je novi broj “Muzeologije” u izdanju MDC-a

22.03.2016. Ziher.hrFoto: Press/MDC

U izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) iz Zagreba, objavljen je novi broj stručno znanstvene publikacije Muzeologija, posvećen temi muzejske komunikacije, odnosno muzejskim izložbama kao najsnažnijem komunikacijskom sredstvu i ulozi muzeja kao medija u suvremenom društvu. U sklopu 52. broja Muzeologije, koju urednički potpisuje ravnateljica MDC-a Višnja Zgaga, objavljena je doktorska disertacija Željke Miklošević pod nazivom Muzejska izložba i stvaranje značenja.

Autorica u svijet muzeja uvodi novi znanstveni okvir: društveno-semiotičku teoriju multimodalne komunikacije koja interpretira izložbu kao živ prostor različitih sastavnica, od koje sve utječu na posjetitelja i na njegovu percepciju i interpretaciju sadržaja. Valjanost ove paradigme provjerena je na primjerima izložbenih projekata 9 zagrebačkih muzeja: Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja, Tiflološkog muzeja, Muzeja grada Zagreba, Muzeja suvremene umjetnosti i Tehničkog muzeja. Izložbe i stalni postavi analizirani su kao materijalno oblikovani medijski konteksti, a vodstva koja provode vodiči muzeja promatrani su kao interpersonalni oblici komunikacije.

Posebna vrijednost ovog broja Muzeologije jest u sveobuhvatnoj analizi korisničkog poimanja muzeja, koje s obzirom na načine prezentacije, upotrijebljene medije i značenja koja se njime prenose, može biti iznimno korisna muzejskim stručnjacima za potvrđivanje pozitivnih primjera i za ponovno oblikovanje onih izložaka koje ne ispunjavaju namjeravane komunikacijske ciljeve, čime bi muzejska praksa u Hrvatskoj trebala dobiti novu kvalitetu.

Miklošević je izložbenu praksu hrvatskih muzeja prikazala u cjelovitom društvenom kontekstu i njegovu prožimanju s ostalim kulturnim praksama, zaključivši kako će se muzeji u budućnosti morati usmjeriti prema današnjim potrebama društva i svoju komunikaciju o baštini pretvoriti u komunikaciju s pomoću baštine. To će u konačnici otvoriti mnogo veći broj tema koje će proširiti iskustva, poticati na propitivanje i pozvati na kritiku, ne samo baštine, nego društva i pojedinca općenito.

Muzeologiju 52. možete kupiti u Muzejskom dokumentacijskom centru (Ilica 44, Zagreb) ili naručiti direktno na mail financije@mdc.hr, po cijeni od 150 kn.

Komentari