Vizart

Obljetnica rođenja Hundertwassera, doktora za arhitekturu

Foto: facebook.com/kunsthauswien/?fref=ts
Vrijeme čitanja: 3 minute

Friedensreich Regentag Dunkelbunt Hundertwasser, slavni austrijski umjetnik i eko-aktivist, rođen je kao Friedrich Stowasser na današnji dan, 15. prosinca, 1928. godine u Beču. Svoj je duh izražavao kroz različite grane umjetnosti kao što su slikarstvo, ekologija, filozofija i primijenjena umjetnost, a poznat je ostao po tome da se u svojim umjetničkim radovima često koristio jarkim bojama, organskim oblicima, izbjegavajući ravne crte.

Foto: en.wikipedia.org/wiki/Friedensreich_Hundertwasser#
Foto: en.wikipedia.org/wiki/Friedensreich_Hundertwasser#

Njegov jedinstveni stil ne može se uspoređivati ni sa čim sličnim niti se može smjestiti pod neki umjetnički pravac. Svoju inspiraciju pronalazio je u radovima Antonia Gaudija i umjetnicima bečke secesije, te slikarima Egonu Schieleu i Gustavu Klimtu. Bio je veliki ljubitelj spirala i često je ravne crte nazivao bezbožnim, nemoralnim ili „nečim kukavički nacrtanim po pravilu, bez razmišljanja ili osjećaja.“ Svoju teoriju umjetnosti nazvao je “transautomatizam“, te se uvijek fokusirao na doživljaj promatrača, a ne umjetnika.

Foto: de.wikipedia.org/wiki/Friedensreich_Hundertwasser#
Foto: de.wikipedia.org/wiki/Friedensreich_Hundertwasser#

U svojim arhitektonskim djelima koristio je nepravilne oblike i prirodne forme pejzaža. Također se zalagao za humanije i ekološki osvještenije zgrade. Smatrao je da ljudsko nezadovoljstvo proizlazi iz „racionalne“, sterilne i monotone arhitekture, pozivajući na bojkot takve tradicionalne stambene arhitekture zahtijevajući kreativnu slobodu i pravo na stvaranje individualne strukture.
Želio je i da sadnja bilja u urbanim sredinama postane obvezna namećući tako život po zakonima prirode. U svojim projektima radio je nepravilne podove, prozore i krovove, umećući spontano vegetaciju.

Foto: http://www.wikiart.org/en/friedensreich-hundertwasser
Foto: http://www.wikiart.org/en/friedensreich-hundertwasser

Nažalost, Hundertwasserova se vizija nikad nije ostvarila. Iako je postao uzor mnogim umjetnicima iz svih grana, tradicionalna stambena izgradnja u gradovima ostala je jednaka. Takvo stanje posebno je vidljivo u našim prostorima, gdje većina arhitekata nisu kreativnog duha i više bi se mogli smjestiti u domenu građevinara. Svjedoci smo koliko je novonastalih zgrada već nakon par mjeseci imalo problema s kanalizacijama, vlagom, korovima, ne osvrćući se na ono estetsko gdje nam je vrhunac dosega obojiti jedan dio zgrade u žarku boju.

Foto: de.wikipedia.org/wiki/Friedensreich_Hundertwasser
Foto: de.wikipedia.org/wiki/Friedensreich_Hundertwasser

Hundertwasser je preminuo 19. veljače, 2000. godine u 71. godini na brodu Kraljica Elizabet 2 (QE2) i pokopan na Novom Zelandu. Iza sebe je ostavio slike protkane željom za boljim odnosom čovjeka prema prirodi, te otkvačena arhitektonska dostignuća poput “Kunsthaus Wiena” i “Motorway” restorana, ali i ljudskih nastambi i naselja sagrađenih u utrobi brda.
Hundertwasserov muzej nalazi se u Beču, a njegova dijela mogu se vidjeti i na ulicama gradova Austrije, Njemačke, Japana, Švicarske, Novog Zelanda i Nizozemske.

Foto: de.wikipedia.org/wiki/Friedensreich_Hundertwasser
Foto: de.wikipedia.org/wiki/Friedensreich_Hundertwasser
Be social

Komentari