Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Knjige

Održana prva ovosezonska tribina Ranih radova u Močvari

13.10.2015. Martin MajcenovićFoto: facebook.com/knjizevnostumochvari

U večernjim satima 12. listopada održana je prva ovosezonska tribina iz ciklusa Književnost u Močvari – rani radovi. Uz moderatora Roberta Perišića, sudjelovali su Marina Tomić, Nina Bajsić i Slađan Lipovec.

Marina Tomić (1986) predstavnica je osječke književne scene. Dosad je objavila zbirku pjesama Nastavak zelene priče. Trenutno priprema drugu samostalnu zbirku pjesama i aktivna je na blogu Zadihana. Nina Bajsić (1994) studentica je dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Tekstovi i scenariji izvođeni su joj u dramskim i filmskim sekcijama ADU-a. Kao dramaturginja također sudjeluje na projektu prilagodbe filmova i kazališnih predstava slijepim osobama. Slađan Lipovec sudjelovao je kao predstavnik starije generacije pisaca. Objavio je nekoliko zbirki pjesama i izvršni je urednik časopisa Quorum, a aktivan je i na oživljavanju književnog prostora u gradu Čazmi.

Ono što je zajedničko objema autoricama njihova je slična tematska preokupacija u tekstovima koje su pročitale: poeziji Marine Tomić i kratkoj prozi Nine Bajsić. Radi se o intimističkim zapisima iz privatnog univerzuma, tekstovima koji problematiziraju odnos ženskoga lirskog subjekta prema sebi i prema drugome. Pjesme Slađana Lipovca stilski su i tematski nešto različite. Čitao je pjesme iz zbirke Rijeke i mjesečine koje, za razliku od pjesma preostalih dviju autorica, naginju jezičnom ludizmu i ironičnoj poziciji lirskog subjekta.

Nakon čitanja razgovaralo se o problemu marginalizacije književnosti danas i pokušajima da se književnost popularizira. Sudionici su se usredotočili na područja izvan Zagreba, točnije Osijek i Čazmu, gdje je teže pronaći sredstva i prostor. No unatoč tome, u Knjižnici Slavka Kolara u Čazmi organizira se književna tribina Čazmanski pARTY, a Robert Perišić osječku je mlađu generaciju pisaca istaknuo kao jednu od najjačih u Hrvatsko. O tome govori i velik broj mladih osječkih autora koji su dosad sudjelovali na ovome ciklusu tribina.

Sve u svemu, jedna solidna književna večer. Nažalost, okupilo se tek nešto više od dvadesetak slušatelja pa bi u budućnosti valjalo poraditi na promociji ovog ciklusa tribina, koji itekako ima potencijala da nadiđe underground književne okvire i postane važniji faktor u afirmaciji mladih autora.

Komentari