Istaknuto
13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

02.04.2018.

Možda bi "Govori glasnije!" mogao biti "mega angažirani hrvatski politički teatar", ali Bobo Jelčić svjestan je stvarne moći kazališta pa zato sve pretvara u dobru satiru i radije se bavi svakodnevicom maloga čovjeka i njegovim malim-velikim problemima.

Film

Održan Okrugli stol na temu „Žene u europskom i hrvatskom filmu“ u sklopu Pula PROfessionala

12.07.2016. Ziher.hrFoto: Press/Pula film festival

U sklopu programa Pula PROfessional na 63. Pulskom filmskom festivalu, 10. je srpnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan okrugli stol Žene u europskom i hrvatskom filmu. Na stolu je predstavljeno istraživanje Gdje su europske redateljice? Europske ženske audiovizualne mreže (EWA) provedeno u suradnji s filmskim fondovima i sveučilištima u sedam europskih zemalja: Austriji, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Istraživanje su predstavile Holly Aylett, voditeljica istraživanja i članica EWA-e i Sanja Ravlić, bivša predstavnica Hrvatske u Eurimagesu i predsjednica njihove radne grupe za rodnu jednakopravnost. Na stolu je sudjelovala i  hrvatska producentica Ankica Jurić Tilić, a raspravu je moderirao Boško Picula.

Istraživanje, odnosno dvogodišnja studija i komparativna analiza, bila je motivirana i dalje iznenađujuće snažnom marginalizacijom redateljica u filmskoj industriji unatoč inicijativama i izraženijom osjetljivosti na nedostatak rodne jednakosti u industriji u posljednjih par godina. Rezultati ukazuju na značajnu podzastupljenost redateljica u svim fazama proizvodnje i distribucije audiovizualnih djela: žene su režirale tek jedan od pet filmova u sedam europskih zemalja čije su kinematografije obuhvaćene ovim istraživanjem (21%), a od ukupnih sredstva za financiranje filmova, 16% odlazi redateljicama. Vidljiv je nerazmjer ustanovljen i u broju diplomiranih redateljica (44%) u odnosu na one koje rade u audiovizualnoj umjetnosti (24%). Holly Aylett ističe kako je djelomični uzrok začarani krug u reprezentaciji slike žene redateljice: redatelja se najčešće percipira i prezentira kroz lik muškarca te takva ideja postaje javno mišljenje koja u konačnici rezultira njezinim prihvaćanjem u industriji i djelovanju u skladu s takvom reprezentacijom.

Sanja Ravlić je predstavila situaciju unutar nacionalnih okvira – od 1991. do 2007. je u Hrvatskoj snimljeno 105 dugometražnih filmova, a od toga su samo 4 režirale žene. Ono što je naglašeno jest pozitivni i rastući trend rodne zastupljenosti u hrvatskoj filmskoj industriji u posljednjih osam godina. Ravlić ističe kako je to uvelike uvjetovano osnivanjem Hrvatskog audivizualnog centra te zakonskom obvezom sufinanciranja debitantskih filmova. Od 2008. se godine postotak od žena režiranih filmova povisio s 4% na 16% te se sada treba pobrinuti kako održati i dalje potencirati ovaj rastući hrvatski trend koji je trenutno u skladu s europskim trendom.

 U raspravama o mogućim strategijama financiranja i osiguravanja sredstava, i često se referirajući na švedski model financiranja (tzv. kvota 50-50 do 2020. godine), Hrvoje Hribar, predsjednik HAVC-a, komentira: „Moja je privilegija što mogu reći da smo zastupnici pro-ženske politike, no mi to nismo radili kako bi povećali broj žena u industriji, nego kako bismo poboljšali hrvatsku kinematografiju.“

Ravlić je dalje ističe kako je studija dostupna te osim svojeg komparativnog djela, ona donosi i nacionalne izvještaje svih sedam država. Također, najavljuje i nastavak ove zasad ipak samo  informativne rasprave. „U Zagrebu ćemo najesen, u sklopu Zagrebačkog filmskog festivala, organizirati jedan puno veći okrugli stol na koji bismo pozvali i sudionike iz audiovizualnog sektora jer Studija ne donosi samo činjenične podatke o položaju redateljica u europskom filmu i njihovim karijerama već i petnaestak preporuka onima koji se bave definiranjem politika rodne jednakopravnosti u zemlji.“ naglašava Ravlić

Dok je god nejednakosti, ovakvi se skupovi i rasprave trebaju i dalje voditi kako bi se prešlo u konkretniju akciju, složili su se svi sudionici. Osim razrađivanja modela financiranja i uključivanja institucija u dijalog o ovoj tematici, treba povećati vidljivost žena u industriji na svim razinama te krenuti od obrazovanja i pristupa samoj kinematografiji.

„Trebamo zapamtiti da žene čine pola Industrije, i da moramo nastaviti ići naprijed“ zaključila je Holly Aylett.

(Visited 47 times, 1 visits today)

Komentari