Vizart

Uzbudljiv izložbeni mjesec u Muzeju suvremene umjetnosti

Foto: kolaž
Vrijeme čitanja: 2 minute

U Muzeju suvremene umjetnosti 20. travnja otvara se izložba slikarice Melite Kraus naziva Ogledalo čudesnoga. Autorica je vizualnu prepoznatljivost stekla zahvaljujući maštovitosti koja se temelji na židovskoj tradiciji i mitologiji, posežući usput za svijetom snova i duhovnosti. Istražuje i prihvaća duhovno i u židovskoj religiji prepoznaje svoju životnu filozofiju i korijene.

Melita Kraus je autodidaktkinja, umjetnica bez akademskog likovnog obrazovanja, a njezino stvaralaštvo spada pod naziv marginalne struke, ili art bruta koji označava iskonsku, slobodnu umjetnost bez predumišljaja.

melite kraus
Foto: Facebook/ Melita Kraus: Ogledalo čudesnoga

Izložba predstavlja neku vrstu retrosprektive njezina stvaralaštva koje započinje početkom novog tisućljeća i traje sve do danas. Autorica eksperimentira s različitim medijima i time se približava suvremenim trendovima, ali teme i forma „narativnog slikarstva“ prizivaju neka prošla vremena.

Melita Kraus rođena je 1954. u Bjelovaru. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Slikarstvom se intenzivno bavi od početka devedesetih, kada počinje i izlagati. Sudjelovala je na više od stotinu grupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. U posljednjih se nekoliko godina osim slikarstvom bavi i pisanjem i ilustriranjem knjiga za djecu. Objavila je nekoliko autorskih slikovnica, od kojih su neke prevedene na engleski jezik.

Foto: Facebook/ Braco Dimitrijević

Velika izložba koju MSU priprema također u travnju je Retrospektiva Brace Dimitrijevića. Njezino otvorenje je zakazano za 27. travnja, a prikazat će sve najvažnije faze stvaralaštva jednog od pionira konceptualne umjetnosti. Djelo Brace Dimitrijevića i njegovo osmišljavanje pojma Posthistorija 1976. izravno su utjecali na dvije vodeće tendencije u suvremenom umjetničkom diskursu, od kritičkih praksi u javnim prostorima do intervencija u muzejskim kolekcijama.

Konstantne preokupacije u njegovom radu uključuju temu relativnosti povijesti i povijesti umjetnosti, kao i fenomen slučajnosti, a one će biti prikazane u njegovim ranijim, ali i novim radovima kreiranim upravo za ovu izložbu. U zbirkama MSU-a nalaze se neki od ključnih radova: Slučajni prolaznik iz 1971., Tripychos Post Historicus (sa Šumanovićem) iz 1982. kao i njegov rad na fasadi MSU-a Post Historijski Diptih, kojeg je umjetnik donirao Muzeju 2009. godine.

Međunarodni ugled Dimitrijević je stekao fotografskim portretima nepoznatih ljudi, „slučajnih“ prolaznika koje je, uvećane do divovskih razmjera, postavljao u javni prostor po gradovima Europe i Amerike, na pročelja i oglasne ploče- mjesta namijenjena političkim ili reklamnim porukama. Taj koncept nastavio je podizanjem spomenika i postavljanjem memorijalnih ploča u čast nepoznatih građana, podignuvši u Berlinu deset metara visok mramorni obelisk u čast rođendana slučajno odabranog čovjeka.

Slučajni prolaznik je moj Alter Ego, nadopuna za moje neznanje. Svaki put kad zaustavim prolaznika na ulici nadam se da ću sresti Leonarda. Pa ako se pokaže da je to Leonardo, ne gubim nadu da cu sljedeći put sresti Leonarda i Einsteina u istoj osobi.”, izjavljuje umjetnik.

Be social

Komentari