Istaknuto
01.12.2016.

Cijela naša povijest satkana je na slučajnosti i poticajima vremena u kojem smo se našli. Bez ikakvog problema mogu zamisliti situaciju u kojem nas je umjesto rock manije prije 40 ili 30 godina pokosila neka druga „zarazna bolest“.

28.11.2016.

Izložba se dokazala kao kompleksan narativ jer je od izrazite kulturne važnosti za povijest kazališta, glazbe, kostimografije i baleta. Otvorenjem ove izložbe MUO se ucrtao na umjetničku kartu svijeta kao prvak u cjelokupnoj prezentaciji Orašara, remek-djela klasičnog baleta.

Izvedbene umjetnosti

Osvrt – Stvarnost ili čarolija: “San ljetne noći” Felixa Mendelssohna-Bartholdyja u izvedbi Sveučilišta u Zagrebu

28.11.2016. Magda SmojverFoto: Ante Delač

U subotu, 26. studenog u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog gledatelji su imali priliku pogledati “San ljetne noći” Shakespearea i Felixa Mendelssohna-Bartholdyja. Radi se o zajedničkom projektu četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Tekstilno-tehnološkog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta, studij dizajna. Dirigentska palica pripala je maestru Mladenu Tarbuku, dok režiju potpisuje studentica četvrte godine kazališne režije i radiofonije Arija Rizvić.

lisinski

Foto: Ante Delač

Felix Mendelssohn-Bartholdy rođen je 3. veljače 1809. u Hamburgu. Već s devet godina debitira kao pijanist, a sa 17 piše svoje prvo veliko djelo, uvertiru San ljetne noći, op. 21. Skladao je pet simfonija, scensku glazbu, oratorije, kantate, solo pjesme i razne koncerte. Mendelssohnova sklonost Shakespeareovim djelima pratila ga je cijelog života pa tako 17 godina nakon stvaranja uvertire nastaje scenska glazba za San ljetne noći, op. 61., jedno od njegovih najpoznatijih djela.

Shakespeareova komedija prati ljubavne odnose između muškarca i žene, bračne nedoumice, probleme i osjećaje. Radnja je strukturirana i možemo je podijeliti u tri zapleta. Prvi je vezan uz Hipolitu, Teseja i još četvero mladih i zaljubljenih, drugi zaplet povezan je s vilama i vilenjacima, a treći se odnosi na izvođenje predstave. Patrijarhalan odnos vidljiv je u djelu činjenicom da je muškarac taj koji zavodi i mijenja osjećaje, dok je žena pasivna. Radnja djela smještena je u jednu ivanjsku noć, za vrijeme ljetnog solsticija kada je dan najduži, a noć najkraća.

Foto: Ante Delač

Foto: Ante Delač

Ovo djelo inače se izvodi kao koncertno čitanje, no redateljica Arija Rizvić promijenila je koncept i napravila predstavu u kojoj su glumački zadatak imali i zbor i orkestar. Glumci su se odlično snašli u ovakvoj formi melodrame i vjerodostojno predočili Shakespeareove zaplete. Uloge su pripale studentima pete godine glume, a to su: Ivan Čuić (Puk/Filostrat), Kruno Bakota (Demetrije/Vratilo), Gloria Dubelj (Hipolita/Titanija), Lucia Stefania Glavich Mandarić (Hermija/Frula), Roko Sikavica (Lisandar/Dunja), Iva Šimić (Helena/Gubac) i Paško Vukasović (Tezej/Oberon). Solisti su bili studenti druge godine pjevanja Josipa Gvozdanić (sporan) i Dagmar Drechslerova (alt), a za oblikovanje svjetla zaslužni su Ivan Štrok i Ante Delač, studenti četvrte godine snimanja.

Foto: Ante Delač

Foto: Ante Delač

Zanimljiv novi pristup, nova lica i energija zasigurno su bili jedan od razloga zašto posjetiti Lisinski prošlu subotu, no ukoliko vam je ipak promaklo, nova izvedba očekuje se uskoro pa je nikako nemojte zaobići.

Komentari