Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Otvorena apstraktna izložba “Rođenje glazbe” Fabijana Kneževića

24.04.2015. Katarina ŠapinaFoto: Ziher.hr/ Katarina Šapina

Dvije godine je trebalo Fabijanu Kneževiću da osmisli i usavrši svoje skulpture i reljefe, no sa sigurnošću i zadovoljstvom mogu reći da se trud itekako isplatio. Izložba reljefa i skulptura “Rođenje glazbe” svečano je otvorena 23. travnja u 19 sati u Muzeju Mimara, a bit će otvorena do 8. svibnja 2015. godine.

Fabijan Knežević rođen je 1953. godine u Zagrebu gdje se odvijalo i njegovo cjelokupno obrazovanje, počevši od osnovne škole preko srednje škole pa sve do Medicinskog fakulteta. Ono što je važno za istaknuti u njegovoj biografiji, a da je povezano s ovom tematikom je njegovo pohađanje osnovne i srednje glazbene škole “Vatroslav Lisinski” koja je, sudeći po njegovim djelima, imala utjecaja i u razvoju druge strane njegove kreativnosti, one likovne.
Likovnošću se bavi još od studentskih dana, a najviše se bazira na slikarstvo, grafiku i skulpturu. Deset godina je izlagao računalnu grafiku, a 2011. godine ima samostalnu izložbu u Muzeju Mimara gdje prezentira zbirku umjetničkih tepiha. Zadnjih sedam godina okupiran je oko reljefa, objekata i skulptura kakve možete vidjeti i na novootvorenoj izložbi.

11173488_489978127820187_2086149128_n

Foto: Ziher.hr/ Katarina Šapina

Izložba reljefa i skulptura “Rođenje glazbe” sadrži 47 izložaka od kojih su 30 reljefi, a 17 objekti i skulpture. Ono što je u potpunosti zajedničko svim izloženim djelima je apstraktnost. Knežević apstraktnost razvija obrađivanjem metala te kombinatorikom elemenata i oblika. Također se igra i s op-art morfologijom nižući i suprostavljajući razne elemente te varijacije. Složenost rada iznimno je vidljiva u kombinaciji poigravanjem oblicima i svjetlošću koja definira suodnos korištenih oblika – punog i praznog kruga, kugle te šuplje mase. Osim jasno definiranih geometrijskih oblika, koristi se i neobično formiranim detaljima koji, iako povezani u cjelinu, vrlo teško otkrivaju što predstavljaju. Takve nejasnoće ubrzo će biti razbijene ukoliko samo pogledate naziv skulpture ili reljefa. Knežević je dobar primjer da neko djelo ne može biti analizirano bez pomoći njegovog autora.

11173577_489977097820290_1190754820_n

Foto: Ziher.hr/ Katarina Šapina

Djela čiju tematiku vrlo brzo možete iščitati su u stvari ona koja doista reflektiraju glazbu na likovno djelo. Takva djela sadrže glazbene komponente poput nota ili čak sam instrument okružen detaljima predstavlja jedno djelo. Instrument koji sam najviše puta zamijetila je triangl koji se odlično uklopio u koncepciju likovnog djela. Dobro ukomponiranu izbalansiranost oblika također mogu zamisliti kao odraz neke glazbene melodije. Ne znam što se događalo u Kneževićevoj glavi dok je radio ove skulpture i reljefe, ali ono što znam jest da mi je omogućio još jedan način razvoja mašte koja mi je pružila posve drugačiji pogled na kombinaciju ove dvije umjetnosti.

slika1

Foto: Ziher.hr/ Katarina Šapina

Osim elemenata i utjecaja Exata 51 – Picelja i ostalih, i sam autor priznaje da na njegov rad utječu i Mies van der Roheove arhitektonske i dizajnerske forme kao i arhitektura Brazilije u djelima Oscara Niemayera. Potaknut djelima Julia Gonzáleza, ali i današnjim ponašanjem, Fabijan Knežević uvodi u svoja djela i motiv maske, koju svi svjesno ili nesvjesno nosimo. Mene su osobno te maske malo podsjetile na nikad napravljena “crno-bijela” Miróova djela koji također na duhovit način elaborira slične teme.

11160428_489978264486840_1304900746_n

Foto: Ziher.hr/ Katarina Šapina

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(8 votes, average: 4.000 out of 5)

Komentari