Petite Ballerine: Prvi hrvatski baletni film financiran Indiegogo kampanjom ili kako ostvariti svoje filmske snove
Kreativni ste, maštoviti, domišljati i volite filmsku umjetnost? Želite snimiti film i smatrate da imate dobar materijal i zanimljivu ideju? Odlično, na pravome ste putu. Jedina prepreka na koju ćete naići je upravo ona koja se ispostavi najtežom za veliku većinu onih koji se žele okušati u filmskoj industriji. A to su financije, odnosno kako prikupiti sredstva za snimanje filma čiji se troškovi, zavisno o mnogim faktorima, kreću u velikom rasponu. No, ono što je sigurno, pa makar želite snimiti i low budget film, jest da bez financijskih sredstava ne možete ostvariti svoju namjeru. Ipak, ljubitelji sedme umjetnosti ne trebaju očajavati; globalizacija, ulazak Hrvatske u Europsku uniju te informatizacija danas uvelike olakšavaju umjetniku pronalazak svog mjesta pod filmskim nebom. Iako je prikupiti sredstva u današnje vrijeme znatno lakše, bitno je imati koncept, ideju i znati kako je provesti, a onda oni najvještiji i najuporniji imaju dobre šanse uspjeti u svome naumu. Mnogo je načina na koje hrvatski filmaši mogu pokušati skupiti sredstva za snimanje. Kada se razradi ideja i izračunaju se približni troškovi nositelj projekta se može, ako nema vlastitih sredstava , obratiti na više adresa i pokušati pribaviti potrebnu svotu.
Primjer prikupljanja sredstava koji bi bilo zanimljivo izdvojiti je iskoristio dokumentarni film Petite Ballerine – priča o Ledi Šeparović , šesnaestogodišnjoj djevojci čiji je san postati primabalerina. Leda je mlada djevojka koja je nakon završene srednje baletne škole u Zagrebu primljena na akademiju klasičnog baleta u Stuttgartu gdje nastavlja svoje baletno obrazovanje. Njezina je priča inspirirala nekolicinu prijatelja i kolega koji su odlučili snimiti prvi hrvatski baletni dokumentarac. Ova je baletna priča započela kad su autori filma Renata Šimić, Ivan Granić, Matej Đuzel, Bruno Gudelj i Nino Marić upoznali Ledu. Nakon što je prilog o njoj, snimljen za potrebe kolegija na fakultetu, prikazan na HRT-u izazvao brojne pozitivne reakcije gledatelja, kao i same Lede, odlučili su snimiti dokumentarac.
Dio priče ispričala je i Ledina mentorica Mihaela Devald, solistica i prvakinja baleta u Hrvatskom narodnom kazalištu, koja je cijeli svoj život posvetila baletu i obrazovanju budućih balerina. Uz nju se pojavljuje i Milko Šparemblek, baletan koji je bio dio zlatne generacije balerina i baletana iz pedesetih godina te se može pohvaliti mjestom baletnog majstora u Ballet du XXe Siecle Mauricea Béjarta u Bruxellesu, mjestom direktora Baleta Metropolitan opere u New Yorku te kao koreograf s više od 150 baleta i opera iza sebe. Film je sniman u zagrebačkom HNK-u, na probama i nastupima te u Ledinom domu, što gledatelju omogućava da zbilja upozna Ledu i njezinu ljubav prema baletu, ali i da upozna jednu sasvim novu stranu HNK, iza kulise gdje se zbiva mnogo toga što se ne može vidjeti svaki dan.
Ekipa koja je snimala film o Ledi odlučila je financijsku pomoć potražiti kroz crowdfunding – u Hrvata još uvijek rijetko korištenu platformu. Crowdfunding ili u doslovnom prijevodu ‘gomila koja financira’ jest upravo to: način financiranja projekta tj. prikupljanje novčanih priloga od velikog broja nepoznatih ljudi, obično putem interneta. Projekt se javno predstavi na jednoj od crowdfunding stranica, najčešće u početnoj fazi razvoja i osobe koje žele mogu uložiti novac, bilo iz altruističnih pobuda, s ciljem ostvarenja profita ili stjecanja neke druge koristi. Za film o mladoj balerini Ledi novac se prikupljao na stranici Indiegogo, a osim te stranice popularne su i Kickstarter, Rockethub i Seed and spark.
Kao alternativu takvom prikupljanju sredstava za film (ili bolje rečeno kao klasičan način financiranja) svakako treba spomenuti i Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), ustanovu koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske u svrhu poticanja, organiziranja i financiranja razvoja, proizvodnje, distribucije i prikazivanja audiovizualnih djela. HAVC raspisuje godišnje javne natječaje gdje se autori mogu prijaviti u nadi da će njihov projekt dobiti potrebnu potporu i zaživjeti. Važno je spomenuti i sredstva Europske unije, posebno europski fond Kreativna Europa, odnosno njegov potprogram Media. Program Kreativna Europa podupire europsku kinematografiju i daje potporu za očuvanje i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti. Proračun za razdoblje od 2014. do 2020. godine, gdje velik dio odlazi za financiranje filmova, iznosi 1.46 milijardi Eura što je ujedno i najveća svjetska potpora za kulturne i kreativne industrije.
Skupiti velike iznose koji su potrebni da bi se film snimio i ugledao svijetlo dana zasigurno nije lako, no uz dobar projekt, veliki trud, upornost i sve navedene opcije financiranja šanse su vam i veće nego što to mislite. Samo hrabro.
