Istaknuto
22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

21.03.2017.

1. travnja u Glazbeni lonac dolazi Lika Kolorado, i to u akustičnom izdanju. Ili barem tako tvrdi ekipa iz Lonca.

Vizart

Plamen Dejanoff u Laubi: Izložba na granici kulture i zabave

03.10.2016. Anja TomljenovićFoto: Press

U zagrebačkoj Laubi – kući za ljude i umjetnost u tijeku je izložba pedesetak recentnih radova bugarskog umjetnika Plamena Dejanoffa. Radi se o jednom od najpoznatijih suvremenih umjetnika koji kombinacijom naizgled nespojivih elemenata, poput umjetnosti i ekonomije, privlači pozornost stručne, ali i šire publike. I to mu već dulje vrijeme prilično dobro uspijeva.

Foto: Press

Foto: Press

Jedan od kurioziteta koji je vezan uz lik i djelo Plamena Dejanoffa je svakako njegovo svjesno koketiranje sa strategijama marketinga i suradnja sa svjetski poznatim tvrtkama poput BMW-a, Porschea, Sonyja i čokoladne kompanije Mars. Upravo se zbog toga uspoređuje s američkim umjetnikom Jeffom Koonsom, koji također računa na dopadljivost i ironiju u svojim umjetničkim predmetima, ali i stvaranje imidža svojevrsnog celebrity umjetnika. U Laubi možete pogledati kristalne naplatke, skulpturu M&M bombona i divovskog Pinocchia izvedenog u bronci, drvu i kristalu, dijelove arhitekture koji poprimaju odlike scenografije… Pri ulasku u galerijski prostor čini se kao da ulazite na tajnoviti poligon čiji sadržaj tek treba dokučiti.

Foto: Press

Foto: Press

Negiranje funkcija predmeta i stvaranje značenja

Dejanoff je u listopadu 2005. godine za časopis Čovjek i prostor izjavio kako ga ne zanima istraživanje strukture, već uključivanje u postojeću i preuzimanje te daljnje korištenje iste u novom značenjskom kontekstu. To je rečenica koja odlično opisuje i njegove radove predstavljene u Laubi. U Dejanoffovu radu iščitava se nasljeđivanje ready-made poetike Marcela Duchampa koja potiče združivanje običnih svakodnevnih predmeta ili kreativnu intervenciju na njima kako bi se oformili kao umjetničko djelo. Nešto općepoznato i viđeno, možda pomalo dosadno, tako dobiva mogućnost za promjenom postojećeg i otvaranjem igre potencijalnih značenja. Primjerice, dekorativne lustere navikli smo vidjeti u svečanim prijemnim dvoranama kao centralni dio oblikovanja interijera. Međutim, Dejanoff intervenira u spomenuti predmet tako što ga spušta ispod razine očišta i stavlja u galerijski prostor. Lusteri nisu više postavljeni visoko iznad čovjeka i nemaju svijeće ili žarulje, čime je automatski negirana njihova prvobitna funkcija.

Foto: Press

Foto: Press

Spomenuta paradoksalna narav predmeta je zapravo interpretativni ključ za čitanje Dejanoffova stvaralaštva. Autor želi da preispitamo svoje viđenje umjetnosti i kulture, odnosno općenito svijeta u kojem se nalazimo. Što je kultura, a što senzacionalizam? U kojoj mjeri je danas umjetnost nezavisna od konzumerizma i borbe za ekonomskom moći? Možda je sve što nam preostaje tek reinterpretacija različitih značenja. Krije li se u svakom predmetu potencijalna umjetnička vrijednost, jedno je od osnovnih pitanja konceptualne umjetnosti Plamena Dejanoffa. Na vama je da odlučite, ali tek nakon što pogledate ovu izložbu koja je otvorena do 16. listopada u Laubi – kući za ljude i umjetnost.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(2 votes, average: 4.500 out of 5)

Komentari