Istaknuto
13.01.2017.

2016. godina proslavila se brojnim novim serijama i novim sezonama već etabliranih serija, no neke su se ipak uspjele provući ispod radara medija i gledatelja.

12.01.2017.

U službi koncerta s Kensington Limom u Vinylu opsežno smo preokrenuli teme i temice s veselim Augustama. Gordana i Ivana otkrile su nam što trenutno slušaju, što ih sekira, kako napreduje snimanje novog albuma i što nam sve Auguste pripremaju za budućnost.

Izvedbene umjetnosti

Počinju 31. Gavelline večeri: 11 predstava u potrazi za humanošću

01.10.2016. Tim HrvaćaninFoto: www.gavella.hr

U subotu, 1. listopada, u Zagrebu počinju 31. Gavelline večeri. Festival je prvi puta održan 1973., a zbog ratnih je okolnosti ugašen 1991., sve do revitalizacije 2005. godine. U ovogodišnjem programu bit će prikazano 11 predstava iz Novog Sada, Ljubljane, Rijeke, Beograda, Sarajeva, Zenice i Zagreba. Osam je predstava u konkurenciji za nagrade, jedna će biti izvedena izvan konkurencije na zatvaranju festivala, a tu su i dvije produkcije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Program su birali Boris Svrtan, Sonja Kovačić i Dubravko Mihanović, ravnatelj, producentica i dramaturg kazališta Gavella. Zajednički nazivnik okupljenih predstava je „u potrazi za humanošću i pulsirajućim kazalištem“.

Gavelline večeri otvara “Duh koji hoda (Prometejev put)”, koprodukcija Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada i Centra za razvoj vizuelne kulture, nastala u spisateljsko-redateljskoj suradnji makedonskog dvojca Dejan Dukovski – Aleksandar Popovski. Ana Tasić u Politici piše da je “Duh koji hoda fragmentaran, višejezičan, autorefleksivan komad, obiteljska i društvena drama pobune u koju su utkani sastojci parodije, trilera, fantastike, apsurda. Glavni lik je Mara, financijski skršeni šekspirolog, u dugovima do grla, konkretna i metaforička figura smoždene kulture, odnosno kolosalne društvene nebrige za kulturne vrijednosti. Ipak, on donosi nadu, imajući u vidu njegovo prometejstvo, beskompromisnu borbu za ispravljanje bolnih društvenih nepravdi.”

U nedjelju, 2. listopada, slijedi “Hinkemann” Zagrebačkog kazališta mladih, antiratna drama Ernsta Tollera u režiji Igora Vuka Torbice. Predstava je kolaž prizora iz života naslovnog junaka smještenih u kontekst suvremenog društva. Mladi redatelj u svojoj se premijernoj hrvatskoj režiji poigrao elementima fizičkog, postdramskog i epskog teatra, uz odlične glumačke izvedbe Rakana Rushaidata kao Hinkemanna te Ozrena Grabarića kao demonskog i furioznog majstora ceremonije. Predstava na alegorijski način progovara o poratnim društvima, propituje revolucionarni potencijal umjetnosti te kritički sagledava niz društvenih odnosa i procesa.

Foto: facebook.com/zekaem

[Hinkemann] Foto: facebook.com/zekaem

Program se trećeg dana festivala nastavlja uz “3 zime” Tene Štivičić, ali u produkciji Mestnog gledališča ljubljanskog i u režiji Barbare Hieng Samobor. “3 zime” je “rafinirana i dirljiva saga o obitelji Kos i njezinoj obilježenosti povijesnim događanjima. I zime su doista tri: 1945., 1990. i 2011.Radnju pratimo kroz sudbine četiri generacije žena, koje su odrastale u posve drugačijim svjetovima, u istoj, bršljanom obrasloj zagrebačkoj kući. Autorica s velikom toplinom i naklonošću razotkriva život svih članova obitelji, s naglaskom na njezinoj ženskoj strani i perspektivi. Žene, sa svakom generacijom sve neovisnije i obrazovanije, pogonska su sila obitelji.” Veliku glumačku postavu predvode Jana Zupančić i Sebastian Cavazza.

U utorak, 4. listopada na rasporedu je riječka rapsodija nadahnuta Krležom, predstava redatelja Sebastijana Horvata i dramaturga Milana Markovića Matthisa “Nad grobom glupe Europe”. Predstava pokazuje što se događa kad se “poslije stoljetnog sna “glembajevska Europa” budi u trenutku, dok brodovi davljenika isplivavaju na njenim obalama”. Ziherova kritičarka Anja Nežić o predstavi je zapisala da “konstantno koketira s gorućom temom današnjice, globalnom izbjegličkom krizom, jednim od najvećih neuspjeha i tragedija suvremenog društva. Kaos na sceni jednak je kaosu u društvu, a kaos u društvu u glembajevskom svijetu nije nešto što je javno dok takvo ne mora biti. Predstava raspravlja o klasama, ali i naglašava da je klasa čovjek ozbiljno ugrožena, a možda i u nestajanju.”

Dan kasnije slijedi “Mriješćenje šarana” beogradskog Ateljea 212, po tekstu jednog od najznačajnijih srpskih dramatičara Aleksandra Popovića, u režiji Milana Neškovića. “Mriješćenje šarana” je komad o „prijelomnim povijesnim trenucima, političkim previranjima i velikim društvenim promjenama koje se paralelno događaju u jednoj kući, unutar mješovite obitelji malih građana i seljaka koji se međusobno bore za vlast i prevlast. Kao i sam pisac, i ova predstava pokušava mane svoga naroda, one najgore osobine, na neki način objasniti i, objašnjavajući ih, potražiti bolji put. “Mriješćenje šarana” se događa u turbulentnim vremenima i represivnom sustavu koji bude zvijer u ljudima. Čovjek ima svoje animalno biće i ne treba se tek tako igrati s njim. Tko pusti zvijer iz čovjeka, veliki je zločinac.“

[Nad grobom glupe Europe] Foto: Hnk-zajc.hr

[Nad grobom glupe Europe] Foto: Hnk-zajc.hr

U četvrtak, 6. listopada, zaigrat će “Prosjačka opera” Narodnog pozorišta iz Sarajeva, redatelja Kokana Mladenovića koji supotpisuje autorstvo s Kornéliom Góli. Riječ je o satiričnoj komediji po motivima Johna Gaya iz 1728. o izvorno “najkorumpiranijoj vladi u engleskoj povijesti”. Vrijeme Walpoleove vlade je vrijeme raslojavanja društva na ekstremno bogate i ekstremno siromašne. Zakoni postoje, ali se primjenjuju samo na sirotinji. Politička i financijska elita plete neraskidivu mrežu koja, u spoju sa sudstvom i policijom, caruje svim segmentima društva, uključujući i organizirani kriminal. U ovoj verziji London iz 1728. godine (is)korišten je kao predložak za analizu suvremenog raslojavanja društva, njegovih evidentnih nepravdi i vrištećeg nesklada.

Domaćini će sudjelovati s predstavom “Kao na nebu” Kaya Pollaka, u režiji Renea Medvešeka. Adaptacija švedskog filmskog hita “problematizira kompleksne društvene odnose u maloj zajednici te pritom podcrtava važnost individualne glazbe i glasa koji svaki pojedinac nosi u sebi.“ Ziherova kritičarka Rajna Racz zapisala je da se predstava bavi s nekoliko tema: „kako iz naoko posve različitih i nepovezanih jedinki poput žrtve obiteljskog nasilja, mladića s posebnim potrebama, promiskuitetne djevojke i pastorove supruge stvoriti homogenu grupu ljudi koja funkcionira kao jedno tijelo, potom kolika je moć glazbe u ujedinjavanju ljudi i oslobođenju njihovih strahova te koja je to potreba za tišinom i slušanjem.”

Službeni program zatvorit će “Tri zime” Tene Štivičić u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i u režiji Ivice Buljana. Ziherov kritičar Marko Vrančić o predstavi je zapisao da se bavi “različitim obiteljima koje su živjele u istoj kući upravo zato da postavi pitanje o tome kako se prostor stvara i percipira te sugerira da kuća nije samo fizički prostor, već mjesto u koje je upisana čitava povijest različitih obitelji. Prostor kuće služi kao prostor pamćenja obiteljske prošlosti, iz čega formalno proizlazi da je on fokalizator kroz kojeg se prikazuje čitava drama. Publika u predstavi neće pronaći mnogo dubokih zaključaka o vremenskim razdobljima kojima se “Tri zime” bave. No to nije niti primarni cilj koji “Tri zime” postavljaju, već su to mnogo apstraktnija pitanja prostora, vremena i pamćenja.”

[Tri zime] Foto: Mara Bratoš / www.hnk.hr

[Tri zime] Foto: Mara Bratoš / www.hnk.hr

Na svečanom zatvaranju festivala 11. listopada bit će izvedena predstava “Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali” Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice. Praizvedbu teksta Tanje Šljivar, jedne od najzanimljivijih mladih dramatičarki s ovih prostora, režirala je i koreografirala Mirjana Karanović, koja pozornicu dijeli s Enesom Salkovićem. Jednostavna premisa – “kako vlastiti život ispričati nepoznatoj osobi tijekom jedne večeri” – poligon je za inventivna dramaturška rješenja. Nepouzdanost i nepostojanost bilo kakvog tjelesnog, emotivnog ili mentalnog sjećanja kroz četiri se scene, u kojima igraju arhetipske odnose majka-sin, otac-kći, brat-sestra i ljubavnica-ljubavnik, pokazuju kao jedine istine koje je o samome sebi moguće izreći.

Popratni program

Nakon svake predstave u atriju kazališta održat će se razgovori s publikom koje će voditi dramaturginja Mira Muhoberac i glumci kazališta Gavella – Antonija Stanišić Šperanda, Ozren Grabarić, Igor Kovač, Anja Šovagović Despot, Amar Bukvić, Perica Martinović i Slavica Knežević. U popratnom će programu 3. listopada u 18 sati u Gavelli biti izveden Shakespeareov “Julije Cezar”, glumački ispit vođen profesorima Krešimirom Dolenčićem, Ivicom Boban i Brankom Šturbejom, dok će 10. listopada u 17:30 biti izvedena studentska produkcija “Proletio je tihi anđeo”, po motivima “Galeba” A. P. Čehova i u režiji Tamare Damjanović.

Članovi prosudbenog povjerenstva ovogodišnjih Gavellinih večeri su Linda Begonja, Vito Taufer i Tomislav Zajec, koji će donijeti odluku o najboljoj predstavi, najboljoj režiji, najboljoj ženskoj te muškoj ulozi. Pobjednike 31. “Gavellinih večeri” saznat ćemo u utorak, 11. listopada.

Komentari