Istaknuto
22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

21.03.2017.

1. travnja u Glazbeni lonac dolazi Lika Kolorado, i to u akustičnom izdanju. Ili barem tako tvrdi ekipa iz Lonca.

Izvedbene umjetnosti

Praizvedba “Buže” Živka Jeličića na 62. Splitskom ljetu

19.07.2016. Tim HrvaćaninFoto: www.splitsko-ljeto.hr

Buža“, drama Živka Jeličića u režiji Zorana Mužića, svoju će kazališnu praizvedbu doživjeti 19. srpnja u Severovoj ulici kao prva dramska premijera 62. Splitskog ljeta. Živko Jeličić, splitski i hrvatski književnik druge polovice 20. stoljeća, “Bužu” je napisao prvo kao farsu, a potom i kao scenarij za TV film (1988) u režiji Vanče Kljakovića, s vrhunskim glumačkim izvedbama Ivice Vidovića i Špira Guberine. Slava filmske “Buže” urodila je takvim strahopoštovanjem da se tekst do ovogodišnjeg Splitskog ljeta nije postavio u teatru.

Dva susjeda (Vito i Pere) zbog svakojakih tužbi i protutužbi stalno se povlače po sudu. Kad mladi majstor, prilikom pokušaja postavljanja utičnice za struju, nehotice probije zid koji odjeljuje njihove spavaće sobe i napravi u njemu bužu (rupu), među susjedima počinje novi mali rat. Ova gorko-slatka priča o ljudskim karakterima i mediteranskom mentalitetu govori o likovima koji se vole, mrze, podbadaju, potkupljuju, ali koji ne mogu jedni bez drugih. Oni su jači na riječima nego na djelima, no slatkasti prostor simpatija i duhovitosti ubrzo postaje skrovito mjesto u kojem se formiraju frustracije, a u tom se trenutku komedija  pretvara u farsu i grotesku.

Foto: www.splitsko-ljeto.hr

Foto: www.splitsko-ljeto.hr

Mitska patina Severove ulice prikladni je ambijent za hrabru ekipu predvođenu redateljem Zoranom Mužićem i skladateljem Matom Matišićem. U „Bužu“ sa svojim glumačkim umijećem ulaze Joško Ševo i Trpimir Jurkić kao šjor Vito i šjor Pere te Snježana Sinovčić i Ksenija Prohaska kao šjora Anježa i šjora Tereža. Redatelj Mužić predstavu označava kao identitetsku zbog njenog prepoznatljivog i jakog lokalnog karaktera. Identitetski karakter „Buže“ odražava se upravo u gradnji odnosa i mentalitetno tipično splitskom okruženju koje više nije simpatično i mediteranski razigrano, nego poprima radikalniju i grublju, mračniju formu.

Scenografiju za predstavu, koja igra u samom srcu Dioklecijanove palače, potpisuje Dinka Jeričević, kostimografiju Sara Lovrić Caparin, a glazbu Mate Matišić. Za oblikovanje svjetla zadužen je Srđan Barbarić, za oblikovanje zvuka Tomislav Luetić, a asistent redatelja je Jure Knezović. Nakon četiri izvedbe „Buže“ tijekom Splitskoga ljeta od 19. do 22. srpnja, predstava će iduće sezone nastaviti živjeti i na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Komentari