Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Knjige

Predstavljanje Zbornika o Nikoli Benčiću: Zbornik o njemu i zbornik od njega

06.03.2017. Selma PezerovićFoto: Hrvatski centar
Gradišćanski kroatist Nikola Benčić

“Nas gradišćanske Hrvate su burna povijesna godanja u 16. stoljeću otkinula od matičnog stabla i presadila u zapravo ne mnogo mirnije krajeve. Veze s matičnim narodom nisu se doduše sasvim prekinule, no vrijed su bile življe, vrijed slablje, ar u našoj staroj domovini u toku povijesti takaj nisu curili med i mliko. Zato smo duge čase bili prisiljeni, da se skrbimo sami za svoje postojanje u tuđoj okolici kot i za tjelesne i duhovne triboće naše zajednice,” početak je teksta pod nazivom Nikola Benčić – Život i djelovanje na duhovnom i političkom raskrižju Ive Sučića u Zborniku čije se predstavljanje održalo u Hrvatskom centru u Beču, 2. ožujka, u suradnji s Hrvatskim štamparskim društvom. Prezentacija Zbornika o Nikoli Benčiću realizirana je četiri godine nakon održanog simpozija u njegovu čast kojim se obilježio Benčićev 75. rođendan i 50. godina njegovog znanstvenog djelovanja.

“Ovim Zbornikom smo pokušali ocijeniti i vrijednovati neumorno i plodonosno djelovanje Nikole Benčića na jezičnom, književnom i povrh svega i znanstvenom području. U tu namjeru se tako uvršćava ovaj Zbornik o Nikoli Benčiću s jasnom namjerom da bude ujedno i narodna čitanka i popratni udžbenik u školama i obrazovnim ustanovama”, izjavio je urednik Zbornika, Petar Tyran. U svom tekstu Alojz Jembrih se pitao što je Nikola Benčić gradišćanskim Hrvatima?

“Odgovoriti na to pitanje znači spoznati i upoznati njegovu važnost za gradišćanske Hrvate. Akademik – dopisni član HAZU-a u Zagrebu (od 1968. godine), Nikola Benčić je u Hrvatskoj književnoj enciklopediji (2010.) predstavljen kao pisac, jezikoslovac i književni povjesničar, dodao bih, znanstvenik, filolog – gradišćanski kroatist.”

Zbornik – znanstvena publikacija i atraktivna čitanka

To što je skup trajao cijelu večer s pozdravnim govorima i jedan cijeli dan s predavanjima govori o važnosti i obimnosti Benčićevog opusa. Zbornik je bogato ilustriran, omot simbolično predstavlja uklesano Benčićevo ime u kamen te je pisan dijelom na gradišćansko-hrvatskom, a dijelom na standardnom jeziku. Uz to je priloženo i DVD izdanje, a cijeli zbornik predstavlja ne samo znanstvenu publikaciju, nego i atraktivnu čitanku. Njegova prva prezentacija bila je prošle godine u prosincu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

“Zbornik sadrži i više od samih pisanih oblika predavanja. Naslovi pojedinačnih doprinosa vrlo često glase po formuli: Nikola Benčić i ‘x’, Nikola Benčić i ‘y’ ili Nikola Benčić i ‘z’. Tu se pokazuje koliko faceta, odnosno glatkih strana brušenog dijamanta Benčić rad ima”, izjavio je sveučilišni profesor Georg Holzer.

Foto: Petar Tyran/Hrvatske novine

Doprinos popularizaciji gradišćanskih Hrvata u Hrvatskoj

Andrea Sapunar-Knežević ističe kako je, uz istaknut rad na jezikoslovnom području, Benčić danas najkompetentniji znanstvenik na području proučavanja gradišćanskohrvatske književnosti i kulturne povijesti. Također, napominje Zorka Kinda-Berlaković, u zimskom semestru 1983. godine profesor Joško Vlašić počeo je s jezičnim vježbama, a u ljetnom semestru 1983. godine je akademik Nikola Benčić počeo s predavanjem o kulturi i književnosti gradišćanskih Hrvata. Nadalje, djelovanje Nikole Benčića u okviru Instituta slavenske filologije Sveučilišta Beč, na kojem je predavao od 1983. do 2007. godine,  prvo kao lektor, a od 2001. i kao honorarni profesor, također je značajno.

“Cilj je bio simpozija – kako je tada i naglasio Nikola Benčić – da okupimo znamenite jezikoslovce, povjesničare i znanstvenike iz Austrije, Ugarske, Slovačke i Hrvatske i damo mogućnost da se sastanemo u okviru takvoga skupa – a povod je bio jubilej slavljenika Nikole Benčića. Drugi je bio cilj da sami o sebi malo temeljitije razmišljamo, da osvježimo  već poznato i da možda nađemo i neki novi aspekt u pogledu na našu situaciju u području kulture, jezika i stanja kao manjina ili narodna grupa uopće.

Osvjedočena sam da je ‘obrazovanje’ odgovor na sva aktualna društvena pitanja – općenito, ali i u našem ‘mikro-kosmosu’. Simpozij je jasno dokazao – a sada još jednom – crno na bijelo – dokazuje ovaj zbornik: Nikola Benčić je glavni univerzalni znanstvenik i intelektualac gradišćanskih Hrvata, koji obuhvaća sva znanstvena područja. (…) Kao treće nam je bilo važno da znanstvenu javnost u Hrvatskoj još jednom upozorimo na nas, gradišćanske Hrvate u cjelini, odnosno u svim zemljama gdje živimo – u Austriji, Ugarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Profesor Katičić nam je u svojem prinosu simpoziju, i tako zanimljivom izlaganju, jasno predočio da se u Hrvatskoj premalo zna o nama i da to treba poboljšati.,” izjavila je Gabriela Novak-Karall.

 

Foto: Petar Tyran/Hrvatske novine

Kulturni prostor ne poznaje državne granice

“Što je zadaća gradišćanskih Hrvata na međi austrijskoj, ugarskoj i slovačkoj? Ja sam uvjeren da su gradišćanski Hrvati imali jednu povijesnu zadaću koju su oni vrlo dobro ispunili. To što je ova zemlja tako lijepa danas to se mogu zahvaliti i Hrvatima, i to čak i onim najjednostavnijim Hrvatima. Zahvala ide i onima pri crkvi koji su  došli do najvišega znanstvenog stupnja, do biskupa ili urednika ugarskih novina”, izjavio je Nikola Benčić na predstavljanju zbornika.

Također je zahvalio Hrvatskom centru na potpori i mogućnosti izlaganja i da je uz Centar njegova duhovna domovina Hrvatski akademski klub u koji je pristupio 1957. godine.

“Nitko od gradišćanskih Hrvata se nije mogao uspješno uključiti u kulturni i društveni život ma kako bio kvalificirana glava ako nije prošao školu hakovsku ili danas u Centru. Mi možemo postati netko samo ako se uključimo u društvo”, zaključio je Benčić.

S njim se složila i Gabriela Novak-Karall koja je naglasila da skupni “kulturni prostor” nije vezan na bilo kakve države, ni državne granice, ni položaj, ni status u smislu državljanstva, iseljeništva, manjina… Nego obrnuto: ono obuhvaća sve fasete i varijante hrvatskoga jezika,  narječja, dijalekata, literature, kulturnoga djelovanja i stvaralaštva u najširem smislu, kadgod je nastalo i nastaje.

Foto: Petar Tyran/Hrvatske novine

Da se tražila stolica viška, najbolji je pokazatelj koliku je zanimaciju u hrvatskom znanstvenom krugu izazvao Zbornik o Nikoli Benčiću. Ugodnoj atmosferi doprinio je i ženski vokalni sastav „Biseri“ iz Unde u Mađarskoj čiji je impresivan glazbeni repertuar publika nagradila velikim pljeskom.

 

 

 

 

Komentari