Istaknuto
01.12.2016.

Cijela naša povijest satkana je na slučajnosti i poticajima vremena u kojem smo se našli. Bez ikakvog problema mogu zamisliti situaciju u kojem nas je umjesto rock manije prije 40 ili 30 godina pokosila neka druga „zarazna bolest“.

28.11.2016.

Izložba se dokazala kao kompleksan narativ jer je od izrazite kulturne važnosti za povijest kazališta, glazbe, kostimografije i baleta. Otvorenjem ove izložbe MUO se ucrtao na umjetničku kartu svijeta kao prvak u cjelokupnoj prezentaciji Orašara, remek-djela klasičnog baleta.

Film

Predstavljen program i zanimljivosti 25. Animafesta u Zagrebu

09.04.2015. Marija Vukšić
Foto: Press

Foto: Press

Danas je predstavljeno 25. izdanje i najavljen je osebujan program Svjetskog festivala animiranog filma – Animafest Zagreb, koji se održava od 9. do 14. lipnja. Ove će se godine po prvi put spojiti kratkometražno i dugometražno izdanje festivala kojeg su u kratkim crtama predstavili Daniel Šuljić, umjetnički ravnatelj Animafesta i selektor za natjecanje dugometražnih filmova, Vjera Matković producentica Animafesta, Ivana Bošnjak. članica selekcijske komisije za natjecanje studentskih filmova te Petra Zlonoga, autorica festivalske špice i članica selekcijske komisije za natjecanje kratkometražnih i hrvatskih filmova.

Kratkometražnim filmom smatra se onaj duljine do 40 minuta, dugometražni mora biti dulji od 40 minuta. Na odluku spajanja dugometražnog i kratkometražnog izdanja festivala utjecao je znatan porast svjetske produkcije animacije zbog kojeg je postajalo sve teže pratiti produkciju i publici prikazati značajne trendove i filmove. Na tu je odluku utjecala i želja da se festival dodatno razvija, bilo je važno održati i sačuvati konkurentnost na međunarodnim festivalima animacije odnosno osigurati da Animafest Zagreb i dalje ostane jedan od vodećih svjetskih festivala te vrste.

O povećanju produkcije možda najbolje svjedoče ovogodišnji broj prijavljenih animiranih filmova, njih 1605 iz 77 zemalja, a posebno je iznenađujući jako veliki broj dugometražnih filmova. Za natjecateljske je programe odabrano 177 filmova iz 40 zemalja koji su, sukladno novoj verziji festivala, raspoređeni u natjecanje za dugometražne animacije te u pet natjecateljskih kategorija kratkometražne animacije: natjecanje kratkometražnih studentskih, namjenskih, filmova za djecu i nove natjecateljska kategorije studentskih filmova. Osim te, uvedena je i nova kategorija hrvatskih filmova. To je stoga što se hrvatski film željelo dodatno predstaviti pred stranim gostima festivala te mu uvođenjem nagrade dati na važnosti.

Foto: www.animafest.hr

Foto: www.animafest.hr

Daniel Šujić naglasio je da je program kratkometražnog natjecanja i dalje centralni festivalski program s najboljim terminom prikazivanja, a ovo je praktički jedina prilika da se ti animirani filmovi pogledaju. Vjera Matković spomenula je nove trendove animacije koji se odmiču od 3D animacije i vraćaju se analognim tehnikama i drugim kombinacijama crtanja. Također, kratki filmovi postali su dulji pa je zbog toga konkurencija za ulazak u natjecanje bila oštrija, a broj odabranih filmova manji (ukupno 38).

Šujić je potom napomenuo nekoliko starih majstora koji će se naći u programu ovogodišnjeg festivala kao što su dobitnici Animafestove nagrade za životno djelo Paul Driessen i Priit Parn, a uz njih domaće legende Andreas Hykade, Theodor Ushev i Torill Kove. Među filmovima koje ne treba propustiti nalaze se The Master, remekdjelo estonskog majstora lutka-animacije Riha Unta, film Suleima, aktivistički uradak sirijskog redatelja Jalala Maghouta te Eager, „plesni“ film Amerikanke Allison Schulnik. Ističe i tri hrvatska filma: Levitaciju Marka Meštrovića, estonsko-hrvatsko-dansku koprodukciju Life With Herman H. Rott autorice Chintis Lundgren te Wiener Blut Zlatka Boureka i Pavla Štaltera.

Od dugometražnih filmova istaknuto je osam naslova, a većina njihovih autora već su poznati festivalskoj publici, primjerice Signa Bauman i Bill Plympton, neokrunjeni kraljica i kralj indie animacije. Od hrvatskih filmova treba obratiti pozornost na Nepoznate energije, nepoznati osjećaji, film animatora Dalibora Barića i kompozitora Tomislava Babića, a gledatelji će imati priliku uživati i u brazilskom hitu The Boy and the World i Song of the Sea, ovogodišnjem dobitniku Oscara za najbolji animirani film čiju recenziju možete pročitati na Ziherovom linku.

f27f357c6c19e9cefee34d870f4dfdae (1)

Foto: www.animafest.hr

Ivana Bošnjak rekla je da odabir filmova za studentsko natjecanje nije bio nimalo jednostavan jer ih je prijavljeno oko 700 od kojih je odabrano 43, a mnogi su bili vrlo visoke kvalitete i više nego pariraju ostalim animiranim filmovima na festivalu. Najviše ih je poslano iz Velike Britanije, Izraela i Francuske, a odabrana su i dva filma sa Zagrebačke likovne akademije: Vučja igra Jelene Oroz i Arkadijska febra Tee Stražičić. Posebnu pohvalu zaslužuju animirani filmovi izraelske Akademije za umjetnost i dizajn Bezalel koja je proglašena najboljom školom animacije.

Posebno je naglašeno natjecanje filmova za djecu i program za djecu koji je prilagođen raznim dobnim skupinama i koji je odabrala medijska pedagoginja Martina Peštaj. Nagradu za Životno djelo Vijeće Animafesta dodijelilo je Michelu Ocelotu, velikanu animiranog filma te dvostrukom laureatu Animafesta. Ocelot će nagradu primiti na otvorenju festivala, a njegovi će radovi biti predstavljeni u programu Majstori animacije.

Za čitatelje Zihera uspjeli smo nakratko uhvatiti Daniela Šujića i upitati ga o pojedinim aspektima festivala:

Rekli ste da Animafest nudi nešto što se ne može pronaći na programima kao što je Cartoon Network. Što ste time mislili reći?

Nije mi bila namjera kritizirati Cartoon Network, on postoji da pruži nekakvu zabavu što širem broju ljudi i u krajnjoj liniji žele dobro zaraditi da bi platili svoje postojanje. Vjerojatno pruža priliku roditeljima da nečime zabave dijete na dva sata i malo se odmore. Dosta stvari koji se tamo vrti su stvari koje su zapravo nastale „po špranci“, a takve stvari nećete vidjeti na Animafestu. Animirani filmovi prikazani ovdje su zanimljivi, drukčiji. U njima mora postojati želja za liječenjem, moraju biti ljekoviti.

Ovogodišnji tematski program vezan je za obilježavanje 150. godišnjice izdavanja Alise u zemlji čudesa autora Lewisa Carrolla, kako će se to očitovati na festivalu?

Prije svega filmskim programom, ali htio bih upozoriti da dva kratkometražna animirana filma vezana uz tu temu nisu za djecu jer ljudi koji su obrađivali tu temu i tu knjigu nisu to tako osmislili. Ta knjiga sama po sebi nije za djecu već je kritika društva, ali je se može interpretirati na razne načine. Disney je to obradio na svoj način pa ćemo imati i dugometražnu Disneyjevu verziju Alise, ali ćemo također imati i Švankmajerovu verziju.

Posjetitelji Animafesta Zagreb festival moći će pratiti na tri lokacije – Kino Europa, Kino Tuškanac te Cineplexx Centar Kaptol.

Komentari