Predstavljena knjiga “Feminizam i kako ga steći”

U Gradskoj knjižnici Umag je u četvrtak, 28. veljače u 20 sati, održano predstavljanje knjige kolumni ‘Feminizam i kako ga steći’ Đurđe Knežević iz Zagreba. Đurđa Knežević rođena je 1952. godine. Spisateljica je, aktivistica te publicistkinja koja je objavila četiri romana. Godine 1992. osnovala je Žensku infoteku, organizaciju koja se bavi očuvanjem povijesti žena i ženskog pokreta. Tijekom drugog mjeseca boravila je u Kući pisaca u Pazinu, te predstavljala svoju knjigu po istarskim gradovima.

U knjizi pobliže objašnjava kako se smatra da su ženska prava jednako zastupljena kao i muška prava u današnjem demokratskom svijetu. Kroz povijest se smatralo prirodnim da muškarac zarađuje, dok je žena trebala biti podređena njemu. Taj odnos se uvelike promijenio kada je razvojem industrije, i većom potražnjom radne snage, omogućeno ženama da rade jednako kao i muškarci. Ta promjena je pokazala veliki jaz između prava muškaraca i žena, naime na poslovnom pragu su muškarci i žene bili donekle ravnopravni kolege, a u privatnoj sferi je vladala sasvim drukčija atmosfera.

Kako bi pobliže dočarala problem ženskih prava, autorica je prošla kroz povijest do značajnih početaka borbe za jednakost žena. Budući da je neravnopravnost bila sve vidljivija, došlo je do potrebe za ‘izjednačavanjem prava’, pogotovo nakon požara u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena zbog loših uvjeta u kojima su radile. Inače, prvi Dan žena obilježen je 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike.

Đurđa Knežević približila je publici pojam ‘prirodnog’ odnosa koji je društveno prihvaćen: žena mora obavljati kućanske poslove dok muškarac radi. Žene su majke, domaćice, kućanice, čistačice a pri tome pokušavaju i ostvariti karijeru. Takav ‘teror’, kako ga autorica naziva, je društveno nametnut. Mnoge se demokracije diče jednakim pravima muškaraca i žena; ali kada se samo prisjetimo da su u Švicarskoj, koja ima status naprednije države, žene dobile pravo glasa 1971. godine, shvaćamo u kakvoj su poziciji žene zapravo.

Spisateljica je objasnila da i danas ima puno neravnopravnosti, ali većinom u privatnoj sferi, zbog nedostatnih zakona koji se ne provode. Ni jedno biće nije prirodno nasilno, nažalost društvene norme nas uče i svrstavaju u kalupe koji nisu pravedni. Spomenula je i poznati citat spisateljice Rebecce West: “Nikada nisam shvatila što je to feminizam; znam samo da me ljudi zovu feministicom kad god izrazim osjećaje koji pokazuju razliku između mene i otirača.”

Autorica je poručila da se 8. Mart ne treba slaviti, već ga se treba sjećati kao dana kada su žene izborile svoj položaj u društvu, i da bi to trebao biti dan kad bi se one i dalje borile kako bi imale isto mjesto pod suncem kao i muškarci, jer smo u konačnici, svi mi isti ljudi.