Istaknuto
13.01.2017.

2016. godina proslavila se brojnim novim serijama i novim sezonama već etabliranih serija, no neke su se ipak uspjele provući ispod radara medija i gledatelja.

12.01.2017.

U službi koncerta s Kensington Limom u Vinylu opsežno smo preokrenuli teme i temice s veselim Augustama. Gordana i Ivana otkrile su nam što trenutno slušaju, što ih sekira, kako napreduje snimanje novog albuma i što nam sve Auguste pripremaju za budućnost.

Film

Pregled audiovizualnih aktivnosti u 2014.godini: Hrvatski film bira festivalski put

22.06.2015. Kristina VrdoljakFoto: facebook.com

Hrvatski audiovizualni centar u jednoj od zagrebačkih kinodvorana predstavio je publikaciju Izvještaj o radu 2014.godine. Kako je ravnatelj HAVC-a, Hrvoje Hribar na početku rekao, okupljeni smo (novinari i filmski profesionalci) prevenstveno zbog knjiga, a te knjige drže brojke i slova hrvatskog filma u sedmoj godine rada te ustanove.

Završeno je i prikazano 13 dugometražnih igranih filmova, 8 manjinskih koprodukcija, 11 dugometražnih dokumentaraca te 47 kratkometražnih filmova svih vrsta.

Sufinancirano je 79 filmskih projekata od kojih je 17 koprodukcija te 120 projekata kojima je bila potrebna potpora za razvoj (u tu kategoriju ulazi razvoj scenarija, razvoj projekta i razvoj scenarija i projkata za TV djela). Financijski odnos potpore za koprodukcije i razvoj projekata iznosi 7:1.

Unutar godine u kinima je distribuirano 28 dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova uz još 9 dugometražnih koji su svoje prikazivanje započeli u 2013.godini. Ukupna brojka gledatelja iznosi 124 463. Najgledaniji film godine bio je treći nastavak priče o dječaku Koku, Ljubav ili smrt Danijela Kušana. Nakon njega slijede Majstori Dalibora Matanića, Broj 55 Kristijana Milića te Gangster te voli Nebojše Sljepičevića. Šegrt Hlapić Silvija Petranovića potvrdio se kao najgledaniji hrvatski dječji film od stjecanja nezavisnosti.

Privlačenje hrvatske publike na domaće filmove predstavljalo je problematičnu situaciju jer je brojka gledatelja bila uistinu niska. Iako se HAVC pobrinuo za rješenje, brojka je u padu u odnosu na prošlu godinu. Hribar je komentirao misaoni tok od uočavanja problema do njegovog puta k rješenju:

Prvi problem koji nas je prije četiri godine sustigao bio je broj gledatelja koji je u kinima bio manji od 20 000. I što smo napravili? Skupili smo glave na kup i učinili sve što možemo da vratimo publiku u kina jer se ne može tvrditi da ste zaslužili javnu potporu, a imate tako mizeran broj gledatelja kao što je bio prije pet godina. Prva akcija je bila – hajmo napraviti filmove za publiku, pa smo napravili Svećenikovu djecu, Šegrta Hlapića, Sonju i bika, franšizu Koka. I to je izgledalo jako dobro. Pretprošle godine tih 5 glavnih filmova na repertoaru imalo je 509 000 gledatelja. Zamaram vas brojem, ali kad biste se sad vratili u prošlost, mislim da je to broj gledatelja hrvatskog filma kojega je Hrvatska imala prije nego što ste se vi rodili.

Treba istaknuti film Svećenikova djeca Vinka Brešana koji je najgledaniji hrvatski film od 2000. godine zahvaljujući međunarodnoj distribuciji. U svijetu ga je vidjelo 113 335 gledatelja. Što nas naravno dovodi do plasiranja hrvatskog filma na međunarodnim festivalima.

U 2014. godini domaći filmovih svih rodova i vrsta zabilježili su ukupno 22 sudjelovanja na festivalima prva kategorije. Među najvećim uspjesima ističe se predstavljanje Sviličićeva filma Takva su pravila na 71.filmskom festivalu u Veneciji u okviru programa Horizonti (jednog od dva natjecateljska programa u kojima se najavljuju nadolazeći svjetski trendovi i nova zanimljiva redateljska imena). U paralelnoj sekciji festivala svjetsku premijeru doživo je film redatelja Vuka Ršumovića Ničije dijete i odnio 3 nagrade.  Kosac Zvonimira Jurića uvršten je u program Contemporary World Cinema Međunarodnog filmskog festivala u Torontu, a Kokoška Une Gunjak premijerno je prikazana u progeramu 53.tjedna kritike u Cannesu, a potom na još tridesetak festivala.
Ovo su samo neki od naslova sa međunarodnim festivalskim proputovanjima i čini se kako je upravo to najveća ‘pobjeda’ na HAVC-ovom izvještaju – hrvatski film u inozemstvu.

Hribar nastavlja sa kontempliranjem onog toka zbivanja od trenutka kada je publika dovedena u kina.

I onaj trenutak kad smo te rezultate osvarili, ljudi su se pitali: Da, ali gdje su A festivali? Zašto nismo u Moskvi? Zašto nismo u Torontu? Zašto nismo u Cannesu? I ondo smo okrenuli energiju. To nije neka strategija. Ja nisam kontrolor. Mi smo ustanova u kojoj je predstavljena čitava struka i struka osjeća ono što se zbiva, nekako se cijela energija usmjerila prema tome da se iskristalizira nešto što je zaista ozbiljan festivalski film i to nam se oplodilo  tijekom prošle i ove godine s nevjerojatnim line up-om festivala.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Na predstavljanju izvještaja sudjelovao je i Mario Kozina iz Odjela za plasman i promociju HAVC-a koji je izjavio:

Prošle godine imali smo jako uspješnu godinu što se tiče plasmana hrvatskog filma na međunarodnim festivalima. Po brojkama smo imali između 130 i 150 sudjelovanja hrvatskih filmova, što manjinskih što većinskih koprodukcija filmova svih rodova i vrsta i to na  nekima od najvažnijih filmskih manifestacija, a čak 22 sudjelovanja na ‘jačim’ filmskim festivalima.

Neki od najvećih uspjeha koje brojimo prošle godine su bili u igranom filmu, primjerice: Takva su pravila Ognjena Sviličića, a koji je naposlijetku i odnio nagradu za najboljeg glumca, kao i na primjer Kosac Zvonimira Jurića koji je prikazan na jednom od najvažnijih filmskih festivala – na festivalu u Torontu. Čitav jedan niz uspješnih dokumentarnih filmova koji su bili premijerno prikazani: neki od njih na Berlinalu, neki od njih u Sarajevu što je izrazito zanimljivo jer se bave temama koje su aktualne i bitne za današnju hrvatsku stvarnost. Na primjer, tema filma Goli koji se bavi temom Golog otoka u hrvatskoj stvarnosti, ali i stvarnost općenit pa zatim Baršunati teroristi – jedan križanac igranog i dokumentarnog koji tematizira nemogućnosti revolucije za vrijeme socijalizma pa i danas. I animirani filmovi su bili česti gosti svjetskih festivala pogotovo film za djecu Mirana Miošića Skriveni talent, ali i filmovi iz produkcije Bonoba kao Glad i Simulacra koji su samo tijekom 2012.godine prikazani na 30-40 festivala.

Kroz cijelu se prošlu godinu 2014. naša prisutnost na svim festivalima učestalila i ono što mi je jako drago da smo nastavili sa tim uspjesima i ove godine jer imali smo i kratkometražni film u Berlinalu, Zvizdan je dobio nagradu u Cannesu, a uskoro će film Ivone Juka Ti mene nosiš biti prikazan na Karlovim Varyima. Tako da vjerujem da ćemo za godinu dana od sad moći slaviti još jednu uspješnu godinu barem što se tiče međunarodnog plasmana hrvatskog filma na svjetskim festivalima.

Čini se da hrvatski film strujenje usmjerio izvan granica države ili baš prema njima. Tome pogoduju brojne koprodukcije koje su i nužnost koliko i pogodnost te HAVC-ovi napori da obavi marketinški plasman filmova. Kako stoji u izvještaju: Odjel za promociju i plasman provodi razne programske djelatnosti pomoću kojih ispunjava svoju zadaću krovnog informatora i promotora hrvatskih filmova, autora i filmskih djelatnika u Hrvatskoj i inozemstvu.

Odjel je svoju funkciju obavio tijekom 36.međunarodnog festivala kratkometražnog filma u Clermont-Ferrandu, 65.međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, 67. filmskog festivala u Cannesu, 71. međunarodnog filmskog festivala u Veneciji te na još nekoliko međunarodnih i regonalnih filmskih festivala visoke važnosti.

Ostvareno je i 27 programa u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te veleposlanstvima Republike Hrvatske u svijetu. Pod tim se podrazumijevaju nastupi na međunarodnim filmskim festivalima, prikazivanjima filmova u sklop dana hrvatske kulture ili pak zasebnim kulturnim aktivnostima u veleposlanstvima. Jedan od najvećih programa je Kino Croatia: novi filmovi 2014. – program predstavljanja recentnih hrvatskih dugometražnih filmova u Američkoj kinoteci u LA-u. Nakon što je istekao njihov festivalski vijek nekolicina hrvatskih filmova sudjelovala je na retrospektivama poput one na 62. izdanju festivala u San Sebastianu na programu Eastern Promises – Autobiography of Eastern Europe,opsežnoj  retrospektivi filmova iz zemalja istočne Europe snimljenih u posljednih desetak godina. Prvi puta organiziran je i fokus program na hrvatsku kinematografiju u suradnji s nekom televizijskom kućom. Radilo se o Hrvatskom mjesecu na kanalu Eurochannel. Prikazan je izbor dugometražnih i kratkometražnih naslova.

Druga strana medalje su strane produkcije u Hrvatskoj i tzv. filmski turizam. Postojanje programa poticaja filmske odnosno televizijske proizvodnje pod nazivom Filming in Croatia koji podrazumijeva povrat ulaganja od 20% donio je 165 miljuna kuna koje su straneprodukcije ovdje potrošile, a iz državnog proračuna za ta snimanja izvojeno je oko 31,5 milijuna kuna. Program postoji tri godine, a u 2014.povećanje budžeta s 8 na 16 milijuna kuna generiralo je lokalnu potrošnju od gotovo 83 milijuna kuna prihoda što je jednako potrošnji iz prethodnih godina zajedno. Kako bi strani producenti koji žele snimati u RH bolje upoznali lokacije, zaživjela je stranica Filmingincroatia.hr s dostupnim svim relevantinim informacijama i galerijom s više od 2600 lokacija.

Nuspojava Programa poticaja je i oživljavanje turizma kroz besplatnu promociju u prime time terminima emitiranja gostujuće produkcije (Game of Thrones, Borgia). A tu je, naravno i dodatna potrošnja filmskih ekipa tijekom boravka u Hrvatskoj koja produljuje sezonu te povećava gospodarsku aktivnost na lokalnoj razini.

Dok je domaći film imao svoje prezentacije u inozemstvu u Hrvatskoj se formirala Kino mreža, Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača. Ona okuplja 27 nezavisnih kinoprikazivača u 24 grada. Za predsjednika je izabran Hrvoje Laurenta, izvršni direktor kina Europa koji nam je i najavio organiziranja Sajma filma koji će se održati u Rijeci od 16. do 18. rujna uz još niz drugih aktivnosti. Treba pohvaliti tri nezavisna kina koja su na portalu Film New Europe proglašena europskim kinima mjeseca: Kino Urania u Osijeku , Kinoteka Zlatna vrata u Splitu i kino Metropolis u zagrebačkom MSU-u.

Na kraju usmenog Izvještaja, imali smo priliku vidjeti najave filmova koje očekujemo u kinima ove godine. To su bili cjelovečernji igrani filmovi Antonia Nuića, Dalibora Matanića, Zrinka Ogreste i Ivana-Gorana Viteza. Hribar je posebno izvdvojio Ogrestin film u čijoj budućnosti ne vidi pune kino dvorane, ali vidi blistav festivalski put. Kada bih mu tražila antitezu u prikazanom odlučila bih se za Vitezov film Narodni heroj Lijljan Vidić. Ta komedija zadovoljava sve elemente uspješnice u očima publike, a nekako ne sumnjam da ne zaostaje i kvalitetnim sadržajem. Čini se da je HAVC prošle godine odradio dobar posao i ostavio mjesta za daljnji napredak koji će također biti i nužan.

Još o temi možete saznati na radio Studentu .

Komentari