Istaknuto
13.01.2017.

2016. godina proslavila se brojnim novim serijama i novim sezonama već etabliranih serija, no neke su se ipak uspjele provući ispod radara medija i gledatelja.

12.01.2017.

U službi koncerta s Kensington Limom u Vinylu opsežno smo preokrenuli teme i temice s veselim Augustama. Gordana i Ivana otkrile su nam što trenutno slušaju, što ih sekira, kako napreduje snimanje novog albuma i što nam sve Auguste pripremaju za budućnost.

Izvedbene umjetnosti

“Priroda i društvo” (ZKM): Vodič kroz intelektualno vlasništvo za tinejdžere

15.03.2016. Marko VrančićFoto: www.zekaem.hr

U Zagrebačkom kazalištu mladih 5. je ožujka premijerno izvedena predstava “Priroda i društvo” u režiji Nore Krstulović prema umjetničkom konceptu Maje Sviben, Nore Krstulović i Vedrana Peternela. Predstava je nastala prema ideji umjetničke organizacije SKROZ u koprodukciji sa ZKM-om i Hrvatskim društvom skladatelja ZAMP.

Glavna tema “Prirode i društva” autorska su prava i odnos potrošača spram autora u suvremenome društvu u kojem su umjetnička djela dostupna kroz različite ilegalne kanale. Autorski tim ovog kazališnog projekta pokušao je o toj problematičnoj temi progovoriti predstavom u predstavi kako bi gledatelji osvjestili proces nastajanja umjetničkog djela. Tako se već na samome početku predstave odustaje od klasičnog iluzionističkog kazališta jer promatramo glumce koji izvršavaju podjelu uloga i tek onda Zoran Čubrilo i Mia Biondić u ulogama novinara započinju TV emisiju “Priroda i društvo” u kojoj gostuje gospođa Autorica (Anđela Ramljak), gospodin Posrednik (Edvin Liverić) i gospodin Korisnik (Jasmin Telalović). Takav format TV emisije pogoduje jednostavnom sukobljavanju oprečnih mišljenja koja zastupaju navedeni gosti u studiju.

Foto: www.zekaem.hr

Foto: www.zekaem.hr

Predstava koristi još jednu pogodnost takvog televizijskog formata, a to su prilozi pa se tako čitava povijest problematike autorskih prava razlaže kroz jedan prilog unutar emisije. Tu se ne poseže za video projekcijama ili nečim sličnim što bi moglo biti jedno od rješenja, već se cjelokupan povijesni pregled teme koja seže u prapovijest predstavlja scensko-izražajnim sredstvima i zapravo je riječ o jednom od zabavnijih dijelova čitave predstave. Glumci uz pomoć trake stvaraju vremensku liniju na pozornici i različite povijesne događaje vezane uz autorska prava uprizoruju u stilu pantomime koja je danas možda i malo zapostavljena u kazalištu. Tako se kreće od intelektualnog vlasništva nad receptom još u prapovijesti, preko Shakespeareovih prepisivača do rođenja suvremenijih zakona o autorskim pravima u SAD-u. Slično tome na jednostavan se način pokušava izložiti i problematika same ekonomije i premise na kojima počiva kapitalizam pa su ulazni troškovi, marketing, porezi, kao i zakoni ponude i potražnje objašnjeni na primjeru cijene ajvara, a cjelokupno izlaganje prate svojevrsni reklamni jinglovi.

“Priroda i društvo” nastoji pronaći zajednički jezik s mlađom publikom uvodeći danas gotovo nezaobilazne društvene mreže na pozornicu, a tu je i osebujna buntovnička energija koja se također ostvaruje izravnim obraćanjem publici. Gledateljima se sugerira kako je na toj predstavi u redu koristiti mobitel i taggirati se u kazalištu jer ako to nismo podijelili na društvenima mrežama kao i da nismo bili u kazalištu. Nadalje, teško održiva pažnja tinejdžerske publike nastoji se održati glazbenim dionicama u live izvedbi glumaca, što je u velikoj mjeri povezano i sa samom tematikom jer je gospođa Autorica u TV emisiji upravo glazbenica. Pjesme koje glumci izvode mogu se svrstati u rock žanr, a po pitanju semantike nadovezuju se na poruke predstave pa možemo govoriti i o tekstu upućenom publici koji je rockerski obrađen i popraćen žestokim notama. Tako barem funkcioniraju glavni glazbeni dijelovi u kojima sudjeluje cjelokupan glumački ansambl. Na drugim pak mjestima, kao što je reklama o ajvaru, parodiraju se narodnjački stihovi s tematikom paprike kao bitnog sastojka ajvara, dok sama predstava završava poprilično avangardnom kompozicijom koju gospođa Autorica stvara od različitih predmeta na pozornici kao što je vadičep.

Foto: www.zekaem.hr

Foto: www.zekaem.hr

Iako su spomenuta autorska prava i intelektualno vlasništvo glavna tema predstave, ona nikako nisu jedina. Naime, TV emisiju koja se bavi tim pitanjima prekidaju rasprave glumaca o samoj izvedbi, što je zapravo jedan širi okvir unutar kojeg se propituje i sam proces umjetničkog stvaranja na primjeru kazališne predstave, a time gledatelj koji je „korisnik“ predstave dobiva uvid u problematiku njezina nastanka. U tom odustajanju od iluzije najdalje se odlazi kada se u predstavu uključuje netko od naših poznatih glazbenika iz publike koji se ukratko predstavljaju i odgovaraju na pitanja uglavnom govoreći o problematici autorskih prava i svojim pogledima na intelektualno vlasništvo. Riječ je o dobrom primjeru dokumentarističkog kazališta u kojem se zbilja isprepliće s fikcionalnom TV emisijom.

Od glumaca ponajviše prostora dobiva Mia Biondić koja najaktivnije sudjeluje u obraćanjima publici, ali bitnije dijelove igra i u ulozi novinarke u kombinaciji sa Zoranom Čubrilom. Anđela Ramljak dobila je donekle i najteži zadatak u komuniciranju poruke glede umjetničkog stvaralaštva, a i svojim završnim komponiranjem pomalo avangardnog glazbenog komada stvorenog od repetitivnog ponavljanja uobičajenih zvukova. S druge pak strane Edvin Liverić, Jasmin Telalović i Zoran Čubrilo igraju popriličan niz zabavnih dosjetki te se ponajviše iskazuju u pantomimičnom prikazu povijesti, ali i u humorističnoj sceni u kojoj W. A. Mozart (Telalović) pokušava “skinuti” pjesmu dok njegov otac (Čubrilo) nagovara svećenika da njegovom sinu omogući da pogleda note. Dora Polić Vitez u predstavi najviše sudjeluje kao redateljica koja priprema glumce za samu predstavu i TV emisiju. Treba reći da se svi glumci zajednički poprilično dobro nose s glazbenim dijelovima, a zadatak koji pred njih stavlja ova predstava nije nimalo lak i to ne isključivo zbog tematike, već zbog ciljane publike koju je izazov osvojiti usprkos svim navedenim potezima.

Foto: www.zekaem.hr

Foto: www.zekaem.hr

Mladenačku kostimografiju predstave potpisuje Marita Ćopo, scenski pokret i koreografiju Martina Nevistić, a jednostavnu scenografiju umjetnička organizacija SKROZ. Aleksandar Čavlek pozabavio se oblikovanjem svjetla u predstavi, a Vedran Peternel i Tomica Kraljić oklikovanjem zvuka. Glazbu u predstavi potpisuje Vedran Peternel, Dušan Duco Vranić i spomenuti ansambl predstave.

“Priroda i društvo” svakako je zanimljiva i zabavna predstava koja se bavi itekako važnom temom koja u budućnost može samo dobiti na važnosti. Utoliko je dobro što se obraća prvenstveno mlađoj populaciji koja će morati iznaći rješenja problema vezanih uz intelektualno vlasništvo u svijetu Interneta koji je odavno postao golemi informacijski izvor, ali i kaos. ZKM ovom predstavom potvrđuje svoju orijentaciju prema mladima koje uči da se kazalište može itekako baviti suvremenim i društveno važnim temama, a na neki način predstava i popunjava praznine u znanju koje ostavlja obrazovni sustav  po pitanju ekonomije i autorskih prava.

Što misliš o ovoj predstavi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(8 votes, average: 4.250 out of 5)

Komentari