Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Izvedbene umjetnosti

Prva plesna lekcija i 16. Platforma.HR

22.04.2015. Ena BebekFoto: facebook.com/Platforma.HR

Kada govorimo o suvremenom plesu, moramo govoriti o tijelu koje se nalazi u trodimenzionalnom prostoru. Također, o plesu ne možemo govoriti kao o umjetnosti koja dolazi iz naredbe, već o umjetnosti koja prožima tijelo svakoga tko se nađe u doticaju s glazbom. Pokret je potreba koja dolazi iz duha i najbolje izražava potrebu za kreativnim izrazom s kakvim se možemo susresti u neverbalnim kazalištima. Nastao je početkom 20. st buntom Isadore Duncan i njezinim odbacivanjem tradicionalnog i ‘već viđenog’, a nastavio se Labanovom skalom zapisivanja pokreta (labanotacija – plesna notacija nazvana po Rudolfu von Labanu koja predstavlja sistem bilježenja pokreta) i njegovim tetraedarskim načinom predavanja i fascinacijom tijela u prostoru.

Kako diljem Europe, tako se i u Hrvatskoj javlja potreba za odbacivanjem tradicionalnih postava s kakvima se susrećemo u klasičnom baletu. Srećom, naša je mala zemlja odgojila vrsnu Anu Maletić, koja joj se odužila dovođenjem suvremenog plesa u Zagreb. Vodeći se Labanovom teorijom, Ana Maletić u Zagrebu otvara školu za ritmiku i ples, a nakon II svjetskog rata školu suvremenog plesa. No, govoreći općenito o plesu susrećemo se s nizom problema očuvanja istog. Maja Đurinović posvetila se tom  problemu u svom tekstu iz 2007., “Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti”, razmatrajući ga na ovaj način: “Problem je što je ples nepostojana, fluidna struktura, a granice žanra sve propusnije. Pa ono što kao dokumentacija ostaje jesu nacrti scene, kostima, tema, glazbena partitura, a ono bitno, koreografija: pokret osmišljen u konceptu, strukturi, kvaliteti i izvedbi korištenih tijela ostaje zapravo na razini usmene/zapisane  predaje doživljenog i zapamćenog”.

Zapravo je ples kao ples dio svakog Homo Ludensa – čovjeka koji se igra. Igranje kvalitetama pokreta, svakim novim molom ili svakim novim durom ono je što nas čini ljudima, bilo da se radi o profesionalizmu ili amaterizmu. Hrvatska je osim Ane Maletić odgojila i podigla vrsne plesače koji su svoj komad kruha gotovo uvijek morali tražiti negdje vani. No, kako bi to postala iznimka, a ne pravilo, prije 16 se godina dogodila Platforma mladih koreografa koji su, u želji da svoju fascinaciju tijelom i pokretom podjele s drugima, pokrenuli ovaj mali festival posvećen pokretu. Kako je Platforma rasla i razvijala se prestala je biti namijenjena samo koreografima, već je postala prilika svima onima koji svoje hramove (tijela) grade na temelju strasti i na temelju nekonvencionalne arhitekture vlastitog pokreta.

Foto: facebook.com/Platforma.HR

Foto: facebook.com/Platforma.HR

Danas je Platforma.HR mjesto na kojem plesni umjetnici u sedam dana izmjenjuju svoja iskustva, stvaraju svoje šanse na domaćoj, regionalnoj ili pak međunarodnoj sceni. Kako se interes za rad na Platformi širio iz koreografske djelatnosti na ostale koje podrazumijevaju bavljenje plesom, naziv Platforma mladih koreografa postala je premala kutija za sve što iz nje možete uzeti. Postala je premala kutija za sve iskustvo, za sva poznanstva i za sve mogućnosti s kojima se mladi umjetnici susretnu na ovom festivalu plesne umjetnosti. Iako se sam naziv ove manifestacije smanjio, on sada govori puno više.

Platforma.HR nije samo mjesto, manifestacija ili festival, ona je doista platforma na kojoj se stvara mreža i na kojoj se međusobno povezuju razni inozemni partneri, selektori i istaknuti gosti kako bi se prvenstveno mladim hrvatskim koreografima pružila prilika za inozemna gostovanja. Iako su na ovom festivali gostovali mnogi plesni virtuozi iz 15 europskih i desetak svjetskih zemalja, ove je godine u prvi plan stavljen rad mladih hrvatskih koreografa kako bi se predstavili gostima iz inozemstva. Iza riječi ‘Dijalog’, ‘Format’, ‘Proces’, kao svojevrsnog mota festivala, skriva se činjenica kako na ovogodišnjoj Platformi fokus neće biti na finalnom proizvodu već na istraživanju raznih plesnih tehnika i samih mogućnosti plesača i koreografa kako bi na kraju – ono što publika očekuje – predstava izašla pod svjetla reflektora čista kao suza.

Program će se od 22. do 29. travnja odvijati u Pogonu Jedinstvo/klubu Močvara, Plesnom centru Tala i na Cvjetnom trgu, gdje će se 29. travnja obilježiti Svjetski dan plesa. Kako je i sam Nietzsche rekao: “Smatrajmo svaki dan, u kojem nismo zaplesali barem jednom, izgubljenim”, pozvani ste da barem taj jedan dan u godini probudite svoje tijelo i dušu te da postanete koreograf vlastitih emocija i pokreta.

Komentari