Istaknuto
08.12.2016.

Izložba Dalibora Martinisa, Data Recovery, otvorena je u utorak u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti, a predstavlja njegove pionirske video radove uz recentne multimedijske projekte i eksperimentalne filmove.

06.12.2016.

Art Pullover održava se sve do 30. prosinca, a nudi posjetiteljima mogućnost upoznavanja s radom mlađih umjetnika, ali i kupnju jedinstvenih božićnih poklona. Osim toga, popraćen je bogatim programom koji čine radionice, koncerti, kvizovi i drugo. Posebnost Art Pullovera je i u mogućnosti upoznavanja umjetnika i sudjelovanja u raspravama o umjetnosti.

Knjige

Izvještaj: Predstavljanje knjige ‘Radikalnost ljubavi’ Srećka Horvata

29.11.2016. Filip DračaFoto: facebook.com/katakrak54

Na jučerašnjem predstavljanju hrvatskog izdanja knjige hrvatskog autora koji je tu knjigu izvorno napisao na engleskom, atmosfera je bila izrazito tiha. Kada Srećko Horvat govori, ništa se osim njega ne može čuti. S iznimkom poneke provale smijanja nakon što u pravom stilu Žižekovog učenika izvali uz filozofiju poneku vulgarnu šalu.

Mada bi ova knjiga definitivno mogla ostaviti dobar dojam nekome tko u badiouovsko-žižekovski filozofski diskurs još nije ušao, iz njenog se predstavljanja čini da neki iskusniji štreber Žižeka nema baš naučiti mnogo toga novog iz nje: Horvat je iznio cijeli niz već dobro obrađenih ideja. Žižek nam je već napisao (nažalost ne samo jedanput) da se u današnjem društvu, kako i u ljubavi tako i u politici, svugdje izbjegava rizik, kocka, opasnost i izazov.

Falling in love, but without the fall

U ljubavi, s adventom interneta i dejting-sajtova posve iščezava onaj iznenadni i nepredvidivi element ljubavnog susreta; lijepo napravite profil na kojem napišete kakvi ste i što ste i tko ste, te napišete što odnosno koga tražite, i usluga stranice lijepo pronađe nešto što ste planirano tragali. Odnosno, lijepo se predstavite kao robu i reklamirate se na jednom ljubavnom tržištu, i potom čekate mušteriju ili budete nekome mušterija. Ideologija slobodnog tržišta prožima međuljudske odnose čak i ako nema doslovne razmjene novaca i roba.

Ludilo i nepredvidivost, ono na čemu se svaka ljubav u konačnici temelji, je nešto što polagano nestaje. Kako je rekao Alain Badiou, danas tražimo Falling in love, but without the fall, što nije lako prevesti na hrvatski jer mi ne govorimo da smo „pali“ u ljubav, ali se može iščitati o čemu je riječ; tražimo ljubav bez da se uistinu zaljubimo, da riskiramo duševne boli. Samo – ova je ideja već pomno razrađena od barem dvojice drugih filozofa, od kojih su oba prevođena na hrvatski.

Nema ustvari ničeg lošeg u tome da se već postojeće ideje navode ponovo, ali ako je Žižek u barem desetak različitih knjiga to obradio, tada je možda potrebno manje pažnje posvećivati tome. Nadalje, Horvat je navodio kako se ovaj princip, falling without the fall, „seksali bi se ali da nam ne uđe“, prelijeva iz našeg ljubavnog života u općenitije sfere društvenog života, od kulture do politike; pa je tako istaknuo da se danas ratuje dronovskim bombardiranjem iz sigurnosti svoje baze. Drugim riječima, ratovali bi bez da riskiramo kožu, rat bez rata. Samo, ova je ideja također dobrano prohodana; Žižek bi elaborirao još i dalje, da danas kupujemo stvari poput čokolade ili koka-kole bez šećera, kavu bez kofeina, i tako dalje, na svakoj dimenziji života želimo neku stvar, a da ne moramo platiti oštru cijenu.

Svaki režim ima svoju ljubav

Osim ovoga, rečeno je i nekoliko riječi o onim ključnim povijesnim razdobljima gdje su se ljubav i politika direktno presijecale i prožimale jedna drugu. Svaki je, ali baš svaki, politički režim imao nekakvu politiku seksualnosti i ljubavi, te je određeno vrijeme bilo posvećeno promišljanju boljševizma i seksualnosti. Tu je naravno bila navedena nerazmirnica, popularnija među psihoanalitičarima nego među povjesničarima (nažalost), između Lenjina i Aleksandre Kollontaj.

Kollontajeva je ovdje zagovornica slobodne ljubavi i emancipacije seksualnosti od puritansko-konzervativnih okova, a Lenjin pomalo tradicionalan i monogaman tip koji ili smatra da su takve stvari politički posve nebitne ili je pak s njima direktno u neslaganju. Cijela je ta rasprava pomalo karikirana zapravo; slabo se zna da je Lenjin u svoje privatno vrijeme bio nudist koji je čak i imao političko pojašnjenje svojeg nudizma – komunist mora težiti uspostavljanju novih načina života, jednostavnijih i slobodnijih. Besklasno društvo bismo na kraju i mogli vizualizirati kao hrpu golih ljudi, među golim ljudima nitko više nije šljaker, profesor, odvjetnik, policajac ili milijarder.

Mokri snovi na stranu, zaista se iz raznoraznih politika seksualnosti mogu uvidjeti neke važne stvari; regulacija seksualnosti je umnogome regulacija kompletne čovjekove ličnosti, jer ako je Freud oko nečeg bio u pravu, onda je bio u pravu oko toga da je sav čovjek seksualan. Horvat afirmativno navodi jedan citat Georgea Orwella koji kaže da je seksualan čin – ako ga se ispravno izvede – već jedna pobuna, već jedan napad na sistem.

Ova je knjiga po prvi put objavljena prije dvije godine, i tek je sada dobila hrvatsko izdanje mada je njen autor domaći. Prošla je dug put da se vrati kući. Vjerojatno ima svoje nedostatke, no na kraju to koliko knjiga vrijedi ovisi o onome tko ju čita.

Komentari