novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Film

Recenzija: Američki historijski revizionizam („Free state of Jones“, G. Ross)

free state
Foto: facebook.com/freestate
Vrijeme čitanja: 4 minute

Amerikanci se jako vole baviti svojom poviješću. S vremena na vrijeme vole se pokajati za grijehe svojih očeva, a ponekad, kada je to potrebno, vole i preskočiti mračne dijelove iz svoje prošlosti. Sve u službi onoga što rade, može se na neki način gledati kao na originalni američki izvozni proizvod za površne ljubitelje povijesti. Mistifikacija velikih karaktera iz 18. i 19. stoljeća sa sjevernoameričkog kontinenta godinama unazad dovedena je do zanimljivih situacija. Gledatelju se daju prilično točne crtice i lekcije iz povijesti, uz malo dekora koji je Hollywoodu uvijek potreban.

Povijest je učiteljica života

Redatelj Gary Ross pronašao je inspiraciju u knjigama Victorije E. Bynum, Sally Jenkins i Johna Stauffera čiji bi zajednički nazivnik bio „priča o okrugu Jones“. Ross iza sebe ima tek par redateljskih poslova u tridesetogodišnjoj karijeri na televiziji i filmu. Većina mlađe publike prepoznat će ga po režiranju prvoga dijela „Hunger Gamesa“, a nešto stariji po dvije suradnje s Tobyjem Maguireom na solidnim filmovima „Seabiscuit“ (2003.) i „Pleasantville“ (1998.). Ovo je zasad njegovo najdublje poniranje u povijesnu tematiku, a vjerojatno i projekt s najkvalitetnijom glumačkom postavom.

Foto: facebook.com/freestate
Foto: facebook.com/freestate

To mu je s jedne strane donijelo dovoljno slobode, što je pak s druge strane jedan od problema filma. Redateljska sloboda očitovala se u preambicioznoj kombinaciji američkog građanskog rata, motiva ropstva, očuvanja posjeda, obiteljskih razmirica, vojnih pothvata, pojave Ku Klux Klana te pomicanje radnje gotovo sto godina unaprijed da bi se u par sekvenci prikazalo suđenje čovjeku bijele rase koji je jednu osminu podrijetla crnac.

Radnja je smještena, kao što sam već spomenuo, u vrijeme Američkog građanskog rata. Sjever je uvelike pritisnuo Konfederaciju koja je imala još dovoljno posjeda na Jugu, ali istinski nikad nije imala šansu za pobjedom. U teškoj situaciji gdje tisuće vojnika svakodnevno bespotrebno gine na bojištu, južnjački farmer Newton Knight (Matthew McConaughey) odluči dezertirati iz konfederacijske vojske. Nije ni prvi ni zadnji koji shvaća da ponos nije taj koji bi trebao odlučivati što je dobro a što loše, a u svom početku prikazan je kao čovjek čvrstih principa. Nije robovlasnik, poštuje crnce, radišan je i sve što želi nalazi se na komadiću zemlje koji će pripadati njemu.

Priča unutar priče

U bijegu od konfederacijske vojske završni na močvarnom području Mississippija, koji se nalazi u okrugu Jones, a tamo pronalazi desetak istomišljenika, većinom robova koji su pobjegli od svojih vlasnika te s njima počinje stvaranje još jedne opozicije konzervativnim ljudima i pristašama Konfederacije. Kako je broj nezadovoljnika na jugu sve veći, shvaćajući da vojska sve više uzima pravo na tuđe vlasništvo, i broj Knightovih suradnika rapidno se povećava. Kroz razne većinom gerilske borbe pobunjenici zauzimaju sve veći teritorij, a Unija ih prividno ne priznaje te im ne daje veće ovlasti.

Foto: facebook.com/freestate
Foto: facebook.com/freestate

Kraj građanskog rata za Knighta ne znači kraj rasnim podjelama. On se još uvijek bori za svoje prijatelje koje progone zloglasni članovi KKK-a, a rasna netrpeljivost nakon ubojstva Lincolna opet izlazi na površinu. Ljudski mentalitet ne mijenja se iz godine u godinu, a pravi dokaz tome nalazimo 85 godina nakon rata. Knightov pra-pra- praunuk nalazi se na sudu u Mississippiju jer želi oženiti bjelkinju, a s obzirom da je Newtonova druga žena bila ropkinja Rachel (Gugu Mbatha-Raw) s kojom je imao djecu, njegovo podrijetlo je crnačko. Kako je pedesetih godina dvadesetog stoljeća u određenim južnjačkim državama vladao zakon da nema sklapanja brakova između osoba različitih rasa, tako se i Knightova bitka protiv rasizma odužila i na njegove nasljednike.

Južnjačko stanje uma

Malo je reći da film nije ozbiljan s problemima koje predstavlja. Ti problemi su i dublji od rasističkih podjela na „crne“ i „bijele“. McConaughey je od samog početka dominantan u ulozi vođe pobunjenika i čovjeka koji je svojim razmišljanjima ispred vremena. Ta razmišljanja ne očitavaju se samo u prihvaćanju drugih, već zastupanju ostalih nemoćnih i siromašnih pred raznim institucijama i vođama Juga, odnosno Sjevera. Južnjački naglasak kod čovjeka koji dolazi iz Texasa ne treba posebno spominjati, ali s druge strane postoji nedorečen prikaz lika Serene Knight. Newtonovu ženu glumi Keri Russell koja dobiva premalo mjesta na ekranu i njezina karakterizacija završava u kratkim isječcima iseljavanja iz države.

Foto: facebook.com/freestate
Foto: facebook.com/freestate

Jedan od bitnijih likova je Moses Washington (Mahershala Ali) kojeg Knight doslovno oslobađa okova te započinju suradnju oko planova unutarnje borbe protiv Konfederacije. Washington predstavlja crnca koji nakon rata pravnim putem želi osigurati mir u zajednici, ali zbog tadašnjih prilika i mogućnosti ostaje još jedna „crnčuga“ obješena o stablo. Prikaz južnjačkih pukovnika i generala vrvi stereotipima. Sve su to lica koja na prvu odaju odbojnost prema drugima, različitima te je još jednom taj dio ostao nedorečen.

Free state of Jones“ može se sagledati kao dobar film koji nam poklanja priču u priči. Unutar građanskog rata vodi se rat koji je dio mentaliteta američkog juga. Sukob je to pojedinca i kolektiva, koji kasnije prerasta u sukob kolektiva protiv kolektiva, a kasnije se opet vraća na početnu točku. „State“ u ovom slučaju ima značenje okruga/države, ali s druge strane može značiti i stanje uma ili razvoja. Taj razvoj, s kojim se neki bore još i danas, ima svoje temelje u sada već dosta krvavoj američkoj povijesti koja je, prije današnjih invazija, značila i prolijevanje krvi na teritorijima koji su i danas sinonim za netoleranciju i nasilje.

Be social
Što misliš o ovom filmu?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari