Istaknuto
15.11.2017.

Gorillaz su u sklopu europske turneje na kojoj promoviraju album "Humanz" stigli i do Budimpešte gdje su nas podsjetili zašto toliko volimo njihov zarazni spoj funka, hip hopa, gospela i popa. S novim albumom svoj su glazbeni izričaj proširili i na dance glazbu i house ritmove te parter sportske arene pretvorili u plesni podij.

14.11.2017.

Miki ima novi album koji će promovirati u Tvornici kulture! Na novom albumu repa o nogometu, jazzu i palačinkama, a sličan asortiman pizdarija pronaći ćete i ovom razgovoru. O glumcima, plejmejkerima i stolarima pričali smo šetajući kroz Namu, jer se u njoj, kao i u Mikijevim pjesmama, može naći milijun svega.

Knjige

Recenzija – ‘Tajni leksikon 3’ (Hercigonja, Ž.): Između Lucidara i dječje konfesionalne književnosti

09.06.2017. Bonislav KamenjaševićFoto: Naklada Ljevak

Upravo je u Nakladi Ljevak izašao Tajni leksikon 3 Želimira Hercigonje – treći nastavak iznimno popularnoga lektirnog naslova pisan fragmentarnim dnevničkim pripovjednim modusom u 1. licu.

Tajni leksikon tinejdžerskih problema

Sniženim iskaznim registrom 14-ogodišnja tinejdžerica Anamarija priča nam vlastite te dogodovštine svoga dečka Igora, prijateljica Bojane i Zale, mame i tate kao i ostalih nastavitelja uokvirena mladenačkoga panoptikuma koji se sastoji od,tipičnih i onih osuvremenjenih tipičnih tinejdžerskih problema.

Njihove su preokupacije: glazba, popularnost, spletke osuvremenjene novim medijima, npr. lažni profili na Facebooku kao novi vid klevete i trača, vršnjačko nasilje kao domena socijalnog rada, alkohol, pušenje i sl.

Problem prikaza problema

Problem je s mladenačkim preokupacijama u djelu taj da autorska svijest, upućujući na loše ponašanje i tipske primjere onoga što ne valja, često u naletu vehemencije u signalni znakovni odnos sveže i ono što je dobro i pozitivno.

Pa tako, npr., gdje ima „štreberluka“ (uvriježena pejorativna riječ za učenje, trud i rad), ima i „cvikeršajbi“. Tamo gdje su „cvikeršajbe“, ima plača, zlobe i zavisti. A ondje pak gdje je zavist, nalazi se i nepopularnost. Odatle je, zna se, tek mali korak do klevete, trača i nove pošasti – internetskoga mobbinga.

Fabula

Ukratko, glavni je zaplet romana niz mejlova kojima protagonistica s prijateljicama zafrkava staru znanicu Patriciju, omraženu i umišljenu curu iz škole. Na kraju joj se cure smiluju i odustanu od daljnjeg ismijavanja, čime je autor pokazao da ipak postoji fina granica koju se ne prelazi.

Mejlovi su, osim svoje edukativno-moralne funkcije, poslužili i kao primjer autorova maštovita stiliziranja. Interdiskurzivna su legura SF-a i oglasa. Roman općenito na jezičnom planu svojim iskaznim modalitetima slijedi (1) suvremenost (žargon: metiljavi, bilivit, prištijaneri itd.) i (2) razvoj modernih tehnologija (SMS-ovi, rečeni mejlovi, Facebook, društvene mreže).

Nevolje s fabulom

Zaplet i čvrsta fabula, već po naravi dnevničkog fragmentiranja, čine manji dio tekstualne građe. Onaj veći dio materije s jedne je strane ispresijecan podacima, informacijama, tvrdnjama i razmišljanjima – poučnim elementima, dok je s druge strane popunjen kritičkim komentarom društvenih i inih fenomena iz zbilje.

Nažalost, neovisno o dnevničkoj fakturi knjige, radnja je i odviše obogaljena nabacanim izvanfikcionalnim i izvanestetskim materijalom.

Lucidar i (manje-više) lucidan komentar

Kompendij informacija koje bi tinejdžera zanimale i kojima bi trebao baratati u društvu sastoji se, na tragu esejizma, od ekonomije, astronomije, fizike, geografije, biologije, pa sve do sporta. Posebno se ističu, grafijski i poglavljima izdvojene, poučne parahistoriografske crtice iz života engleskih vladara u srednjem i ranom novom vijeku.

Primjerice, u jednom se poglavlju zaigrano uspoređuju kraljica Elizabeta i profesorica matematike Cuculićka iz Anamarijine škole.

Kritički je komentar prima facie glas protagonistice i pripovjedačice Anamarije ispod čijega se verbalnoga pokrova krije tekstualna instanca odrasloga, propitujućeg građanina. Nekada, kako u pogovoru kaže dr. Hrvojka Mihanović-Salopek, „procjene znaju biti lucidne, ali znaju biti [i]površne i olako izrečene, bez zbiljskog uvida u realno činjenično stanje“.

Stereotipi i opća mjesta

Opća mjesta stereotipije dominanta su misaonih modela Tajnog leksikona 3. Saznali smo tako primjerice da su škole u Hrvatskoj teže i zasićenije općom informiranošću od onih na Zapadu, da Nijemci vedre i oblače Europskom unijom te da bi na Jadranu svi „htjeli za ta dva ljetna mjeseca zaraditi brdo love tako da ostatak godine ne moraju raditi više ništa“.

Osim tih i takvih toposa u djelu su razmjerno zastupljene i prvoloptaške kritičke tvrdnje o našoj političkoj, ekonomskoj i društvenoj zbilji i ljudima koji u njoj dominiraju te ugrožavaju i prema margini potiskuju tzv. malog čovjeka.

Vrli novi svijet

Ipak, izuzetno je dobro sastavljena paleta problema proizišlih iz kabanice „vrloga novog svijeta“ naše dobro ugođene sadašnjosti-budućnosti.

Redom: odnosi u obiteljima (preljub, razvod, posljedice), pauperizacija stanovništva i kriminal (izrezi iz crne kronike predstavljaju segmente kritičkoga mimetizma bliska hrvatskoj prozi zadnjih 30-ak godina), konzumerizam, TV-sedacija (Šoping kraljica, sapunice), estradizam („redcarpetizacija“ javne scene žutilom, „selebriti“-kultura), medijske strategije (mediji koji diseminiraju i zaglupljuju recipijente), digitalna/internetska ovisnost (današnja nepismenost, računalna pismenost, fizička neaktivnost), a posljedično i virtualizacija stvarnosti (zbilja ne postoji izvan „simulakruma“ interneta, npr. snimka tučnjave u školi i stavljanje na platformu You Tubea).

Kome je Tajni leksikon 3 namijenjen?

Ovakav kritički komentar i sama podvojenost sadržajnoga emitera romana ostavili su otvorenim pitanje adresata djela. Zašto je u tolikoj mjeri ideološko-kritički diskurzivni materijal zapremio prostor romana ujedno se sakrivši pod sigurne skute dječjega fokalizatora? Je li ono namijenjeno djeci, odraslima ili i jednima i drugima?

U svakom slučaju, treći dio serijala Tajni leksikon, neovisno o adresatu i makar ulazio u kategoriju umjetničkih nastavaka koju možemo imenovati frazom već viđeno, zasigurno će biti zanimljiv mlađim tinejdžerima. Dakako, onima koji još uvijek čitaju.

Naturalistički prikaz zbilje

Preostaje ovaj osvrt zaključiti pronicavim riječima dr. Mihanović-Salopek:

„U dnevničkom tipu svoje romaneskne naracije Hercigonja opisuje današnji svijet kao veliki, alogični ‘nadreality show’ u kojem ‘budalaši ispadaju sa svih strana i uzimaju lovu još većim budalašima’. Je li u svojem podsmješljivo-karikiranom, naturalističnom prikazu Hercigonja pretjerao ili samo zaoštrio kritički pogled prema onim pojavama u društvu koje u velikoj mjeri današnje hrvatsko društvo, nažalost, čine podosta traumatičnim, odlučit će sami čitatelji: odrasli i mladi.“

Što misliš o ovoj knjizi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(3 votes, average: 3.000 out of 5)

Komentari