Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Film

Recenzija: Zovite ga Snake (”Escape from New York”, J. Carpenter)

04.07.2016. Stjepan ĆulapFoto: lottereinigerforever.tumblr.com

Što bi bio festival fantastičnog filma bez simpatičnih uradaka Johna Carpentera? Tematski gledano, jedan od njegovih najmanje opterećenih filmova, Escape from New York, ove je godine navršio punih 35 te mu se tim putem šesto izdanje Fantastic Zagreb Film festivala odužilo na najprikladniji mogući način.

Mjesto: ljetno kino Tuškanac. Noć polako pada, a brujanje gmizavih živina nerijetko prekidaju zvukovi kresanja upaljača i otvaranja limenki. Godina je 1997., a vlada SAD-a je odlučila pretvoriti Manhattan u zatvor s najvećom razinom sigurnosnih mjera. Razlog za to je porast kriminalnih aktivnosti za 400% koji se dogodio prije devet godina, time ga pretvorivši u kupolu s 15-metarskom ogradom iznad koje danonoćno patroliraju moćnom artiljerijom naoružani vojni helikopteri.

Foto: mk2501.tumblr.com

Foto: mk2501.tumblr.com

Kao što tako obično biva, ubrzo se stvara revolucionarna oslobodilačka fronta koja otima avion američkog predsjednika (Donald Pleasance) na putu za mirovni summit između SAD-a , Kine i Sovjetskog Saveza. Ironično, predsjednik na sastanak nosi aktovku s kasetom koja sadrži opis nove nuklearne bombe. Prije rušenja aviona iznad Manhattana, predsjednik ulazi u čahuru za bijeg i nestaje u urbanom kaosu. Vođa policijskih operacija Bob Hauk (Lee van Cleef) jedino rješenje za spas vidi u, glavom i bradom (i jednim okom), Snake Plisskenu (Kurt Russell). Ako ga uspije spasiti u roku od 22 sata, dobit će predsjedničko pomilovanje za prijašnja kaznena djela. Jedini problem je eksploziv dobiven injekcijom, koji će raznijeti Snakeove karotidne arterije ako se ne vrati s predsjednikom u danom vremenskom roku.

Glavni ”krivac” za ovakvu simplificiranu priču, koja nalikuje nečemu što bi smo mogli vidjeti u novom, 51. nastavku Ramba, jest sam Carpenter. Čovjek gotovo nikad tijekom svoje bogate karijere nije pretjerano mario za koherentnu stabilnost svojih priča, što samo po sebi naravno ne mora predstavljati problem. Stvarao je filmove za sebe i svoju publiku; nešto što je rijetkost danas u svijetu filma u kojem, svim silama se trudeći svidjeti kritici, redatelji gube originalnost koju svaki/a od njih posjeduje. Carpenter je sinopsis za ovaj film napisao još u 70-ima kao reakciju na Watergate, pa i ne čudi činjenica da filmska otmica izgleda kao zabavna fantazija na temu Što bi bilo kada bi oteli predsjednika (Nixona) na jedan dan i mučili ga? Tu na scenu stupa Snake Plissken s tetovažom zmije; vječno cinični majstor svih mogućih borilačkih vještina koje poznaje ljudska civilizacija, kasnije iskorišten kao osnova za lik Snakea iz popularne video igre Metal Gear Solid. Russell, koji je prije toga mahom snimao filmove iz Disney produkcije, shvatio je neozbiljnost vlastitog lika te predložio Carpenteru završni potez kistom – povez preko lijevog oka. Komičnu paletu zabavnih likova iz džungle New Yorka zaokružuju namjerno pretjerane uloge Donalda Pleasancea, Isaaca Hayesa (samoprozvanog kneza New Yorka koji se okolo vozi u limuzini ukrašenoj lusterima) te Harryja Deana Stantona.

Foto: mk2501.tumblr.com

Foto: mk2501.tumblr.com

Posebno su zanimljivi i događaji oko samog snimanja filma. Mračni i mrtvi New York je zapravo centar St. Louisa, koji je tri godine prije poharala vatrena stihija. Navodno, u tom dijelu grada nije sniman nijedan film već 15 godina, a čak nije postojao ni gradski filmski odbor zadužen za takve aktivnosti. Carpenter je od gradskih vlasti dobio sav moguć kredit  koji su zbog potreba snimanja trošili noću, pri čemu je i sam Russell napomenuo da u periodu od dva mjeseca gotovo da i nije vidio danje svjetlo.

Carpenterova crnohumorna vizija američkog metropolisa nije se obistinila. Manhattan nije pretvoren u najstrože čuvan zatvor, a ostalim dijelovima New Yorka ne lutaju luđaci s bejzbolskim palicama punima čavala. Carpenter pritom nikad nije bježao od svojih ideja koje su velikim dijelom i dalje obavijene njegovim politički lijevo nastrojenim razmišljanjima. Ali kad smo kod filmske umjetnosti, ostavimo se politike. Ovdje je na meniju čistokrvna zabava s odličnom glazbenom podlogom koja je, standardno, jak faktor njegovih uradaka. Ako se on zabavlja radeći takve filmove, zašto se ne bismo i mi gledajući ih?

Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(1 votes, average: 4.000 out of 5)

Komentari