Istaknuto
08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

03.08.2017.

Nedavno je završeno drugo izdanje festivala Re:Think Sisak. Zidove grada oslikalo je nekoliko stranih street art umjetnika, a veličanstvene murale Sisku je ostavilo i nekoliko hrvatskih umjetnika. Cilj je festivala probuditi grad i promijeniti lošu sliku Siska koja je stvorena u medijima.

Film

Retropetak: Filmske lomače Ivane Orleanske

30.05.2014. Inja Drače
Foto: Facebook.com

Foto: Facebook.com

Ivana Orleanska, poznata i kao Djeva Orleanska francuska je heroina, vojskovođa i svetica koja je živjela u 15. stoljeću. Od eksperimentalnih početaka filmske umjetnosti inspirirala je filmotvorce pa su ovoj mučenici posvećeni kratkometražni, dugometražni, dokumentarni i televizijski filmovi. Među najpoznatijima su ostvarenja Victora Fleminga (1948.) i Luca Bessona (1999.).
Pa, po čemu je jedna katolička svetica toliko zanimljiva, ne samo u filmskoj, već i drugim umjetnostima? Rođena je u religioznoj seljačkoj obitelji u mjestu Domremyju, za vrijeme Stogodišnjeg rata koji su vodile Engleska i Francuska. Mladu su seljanku glasovi s neba, točnije triju svetaca – Katarine, Margarete i Mihovila, uputili da oslobodi Francusku od engleskih osvajača. Kao 17-godišnjakinja uspjela je izvojevati audijenciju kod Karla VII. Sudjelovala je u oslobađanja Orléansa, po kojemu je i dobila ime te odvela kralja na krunidbu u Reims. Povjesničari smatraju kako su vojskovođe cijenile njezine savjete i daju potvrdu nevjerojatnim vojnim uspjesima u njezino doba, iako se ne zna koliko je ona sama upravljala vojnom strategijom i odlukama. Bila je cijenjena zbog svoje hrabrosti i morala koji je usađivala vojnicima. Kada je pala u ruke Burgundaca, pristaša engleskoga kralja, osuđena je na smrt kao vještica. Na današnji dan, 30. svibnja, spaljena je na lomači. Francuzi su joj posvetili nacionalni blagdan koji se slavi druge nedjelje u svibnju, a 1920. godine Rimokatolička je je crkva proglasila sveticom.

Filmska Orleanska

Prvi film o Orleanskoj snimljen je davne 1898. godine u režiji Georgesa Hatota. Kako je očuvan samo u fragmentima, zanimljiviji nam je drugi film Jeanne d’Arc iz 1900. godine. Taj kratki, nijemi film nastao je u režiji Georgesa Mélièsa, poznatog po filmovima A Trip to the Moon (1902.) i The Impossible Voyage (1904.). Njegov je film Jeanne d’Arc jedan od prvih filmova u boji, zahvaljujući ručnom bojenju. Traje deset minuta i možete ga pogledati na linku koji slijedi.

La Passion de Jeanne d’Arc (The Passion of Joan of Arc)

Danski redatelj Carl Theodor Dreyer (Vampyr, Day of Wrath) snimio je 1928. nijemi film o Orleanskoj. On se fokusirao na posljednji period njezina života te kroz suđenje i izvršenje kazne prikazao njeno mučeništvo. Scenarij je temeljio na stvarnim spisima sa suđenja. Film je ostao zapamćen ponajviše zbog glume Marie Falconetti koja je tumačila Ivanu Orleansku. Falconetti, kazališna glumica, nikada nije shvaćala zašto je film dobro prihvaćen te nije nastavila snimati. Po filmskome kritičaru Rogeru Ebertu  navodno je snimanje filma za Falconetti bilo patnja, jer ju je redatelj zlostavljao na setu kako bi dobio što vjerodostojniju glumu.

Jeanne d’Arc (1948.)

Zadnji projekt Victora Fleminga, poznatog po filmovima The Wizard of Oz, Gone with the Wind i Dr. Jekyll and Mr. Hyde. Film nije bio komercijalni uspjeh, a i Fleming je bio izrazito nezadovoljan završnim proizvodom. Dva mjeseca nakon izlaska filma doživio je srčani udar i umro. Bez obzira na to, nominiran je za sedam Oscara. Prvi put u povijesti, za sedam Oscara, a da nije primio nominaciju za najbolji film. Zbog toga je Walter Wanger odbio prihvatiti svog počasnog Oscara za rad u industriji. Glavna je glumica Ingrid Bergman napravila lošu reklamu svojem filmu upustivši se u aferu s talijanskim redateljem Robertom Rosselinijem. Publika je ocijenila neprimjerenim da takva osoba glumi sveticu pa su film zbog toga  izbjegavali.

Besson (1999.) i Milla Jovovich

Od brojnih verzija zapamćena je i Bessonova iz 1999. Njegovu je Jeanne glumila tadašnja mu supruga Milla Jovovich s čime se nije složila Kathryn Bigelow i posljedično odbila režirati. Bigelow je htjela Sinéad O’Connor za glavnu ulogu i Seana Conneryja za The Conscience. Od ostalih glumaca pojavili su se Faye Dunaway, Vincent Cassel, Dustin Hoffman i John Malkovich.

Komentari