Istaknuto
12.12.2018.

Sve novitete poslušajte na jednom mjestu i glasujte za svog ovotjednog favorita.

03.12.2018.

Pažljivo pratite portal jer ćemo u člancima sakrivati najbogatije i najvrijednije nagrade do sada.

Film

Retropetak: Tragedija ljudske slabosti (“Fargo”, J. i E. Coen)

02.02.2018. Dunja IvezićFoto: inquisityveg.tumblr.com

Pišući o filmskom stvaralaštvu braće Joela i Ethana Coena, R. Barton Palmer naglašavao je činjenicu da su dvojica redatelja, scenarista i producenata oduvijek odbijali postati figurama ”velikih redatelja”, a svoja su se filmska ostvarenja trudili zaštititi od interpretacije smještene isključivo unutar okvira tako zvanog autorskog koncepta. Ipak, nesumnjivo je da filmovi s njihovim potpisom svjedoče o jedinstvenom i prepoznatljivom autorskom izrazu koji u pristupu filmskom mediju ostaje prilično osoban i intiman, a na području žanra vjeran film noiru, drami i komediji. Bogatstvo vizualnog i verbalnog humora te jednostavnog, ironičnog i realističnog tona njihove filmove čini izrazito estetiziranima i dopadljivima, a mnoge smješta i u svevremene filmske klasike.

U svjetskoj kinematografiji već duboko uvriježene priče koje svoje protagoniste igrom slučaja ili pak zbog vlastitih nepromišljenih postupaka dovode do teških i bezizlaznih okolnosti te ih, poprimajući tragične razmjere, ostavljaju potpuno nemoćnima. Ovaj moment, na području filmske umjetnosti ovjekovječen u filmovima Alfreda Hitchcocka, a potom naslijeđen u filmskom opusu braće Coen od Barton Finka (1991.) sve do No Country for Old Men (2007.), stvara prototip protagonista naglašenih slabosti te ga prisiljava da se suoči s najgorim.

Fargo (1996.), jedno od najvećih filmskih ostvarenja Joela i Ethana Coena, utemeljen je na istinitim događajima, a žanrovski odgovara noir trileru s dramskim i kriminalističkim elementima.

Fargo

Foto: hirxeth.tumblr.com

Poetika apsurda

Film započinje sekvencom snježno bijelih polutotala koji, smješteni u teško preglednoj osami te upotpunjeni originalnom filmskom glazbom, prate kontinuiranu vožnju automobila čijeg vozača već u prvih nekoliko minuta prepoznajemo kao jednog od protagonista. Smještena u snijegom prekrivenu Minnesotu, područje vrlo dobro poznato dvojici redatelja, filmska se radnja odvija prilično ubrzano, a u njezinu je središtu Jerry Lundergaard (William H. Macy), obiteljski čovjek prilično nervozna karaktera zaposlen u prodavaonici automobila u vlasništvu oca njegove supruge Jean (Kristin Rudrüd). Već se na samom početku, došavši u Fargo, Jerry Lundergaard sastane s dvojicom bivših zatvorenika (Steve Buscemi i Peter Stormare) te, s ciljem podmirenja dugovanja, s njima dogovori otmicu vlastite supruge te međusobnu podjelu novca od otkupnine koju će zatražiti od njezina imućnog oca (Harve Presnell).

Premda prilično jasno motiviran, čin izvršen s ciljem brzog i lakog stjecanja velikog novčanog iznosa, koji je u određenoj mjeri uspio zgroziti čak i dvojicu unajmljenih kriminalaca, u samo je jednoj noći prerastao u tragičan zločin i splet ubojstava u koji se, već sljedećeg jutra, uplela i policija, a potom i otac Jerryeve otete supruge. Pretvorivši se tako u priču o tragičnim razmjerima ljudskog neuspjeha, Fargo ispituje granice očaja i nemoći svojih likova pretvarajući patnju jednih u ishod dehumanizacije i sebičnosti drugih. Ipak, njegova se izuzetna privlačnost temelji na kontrastu koji se, utjelovljen u različitim oblicima, izdvaja kao sveprisutan element.

Naime, priča o zločinu uskoro prerasta u policijsku istragu koju predvodi Marge Gunderson, simpatična i odvažna policijska agentica u drugom stanju za čije je utjelovljenje Frances McDormand primila Oscara. Preuzevši gotovo čitav slučaj na sebe, Marge Gunderson s lakoćom pronalazi ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života sa svojim partnerom čija se toplina osjeća u skromnim i jednostavnim scenama u kojima manjak dijaloga označava potpuno razumijevanje.

Fargo

Foto: hirxeth.tumblr.com

Noir dirljive poetičnosti

Premda tragična i mučna, te otežana svojom titulom ekranizacije temeljene na istinitim događajima, priča zadržava određenu dozu topline vežući se uz gledatelja svojom dopadljivošću u čemu se bez sumnje izražava prepoznatljivi autorski pristup. Naime, njegova izuzetna autentičnost, sveprisutan ironičan i humorističan redateljski komentar ljudske slabosti te neplanirani, nepotrebni i isprazni izljevi brutalnog nasilja Fargo na generalnoj razini čine apsurdnim, grotesknim, a nerijetko i humorističnim. Osim toga, njegova su apsolutna estetizacija te i detaljizacija neizostavni elementi. Braća Coen inzistiraju na prostornim odrednicama koje, osim denotativne, imaju i snažnu estetsku funkciju te stvaraju potpuno otuđenu i mističnu atmosferu u kojoj se kao kontrastni element javlja sam čovjek.

Naime, psihološka funkcija portretira odnos pojedinca i svijeta koji ga okružuje, a manifestira se u metafori nemoćnog čovjeka bačenog u vrtlog bezizlaznih okolnosti. Totali hladnog i usamljenog karaktera u kojima čovjek predstavlja jedini znak života usred snijegom prekrivenog krajolika kojemu se ne naziru granice pojačavaju osjećaj neslućene beznadnosti koji bez sumnje razbijaju humoristični dijalozi, elementi iz popularne američke kulture i precizno razrađena karakterizacija koja služi kao ogledalo apsurda ljudskosti. Ovaj je kompleksan i kultni noir triler o moralnosti, prepun ironije i crnog humora, smješten na samim granicama empatije na kojima se nesmetano kreću moć slobodne volje i težina ostvarenja ljudskosti.

(Visited 119 times, 1 visits today)
Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(8 votes, average: 5.000 out of 5)

Komentari