Istaknuto
04.08.2018.

O skandaloznoj i pravno upitnoj smjeni Nataše Rajković s mjesta programske voditeljice Kulture SC-a te budućnosti Teatra &TD upitali smo za komentar istaknute, nagrađivane i cijenjene hrvatske kazališne redatelje koji su tijekom karijere djelovali u legendarnom kazalištu u Savskoj 25.

29.07.2018.

Oliver Dragojević utkao se u toliko obiteljskih priča i zajedničkih trenutaka da smo zaboravili obraćati pažnju da je tu. I kako to valjda uvijek biva, dok netko ne uzdrma svakodnevnicu koju imamo, dok ne uzme njen komadić, ne primjećujemo da je tu i da je silno vrijedna.

Vizart

Retrospektiva Edite Schubert u Klovićevim dvorima

04.10.2015. Selma PezerovićFoto: Ziher.hr/Selma Pezerović

“Rad Edite Schubert možemo pratiti cijeli osmi decenij, od prvih hiperrealističkih slika preko radova u drugim materijalima, objekata i intervencija na predmetima i, unutar godinu dana, ponovo do slika. Na njezin vrlo senzibilan, ezoteričan i u našoj likovnoj situaciji veoma specifičan rad upozorila nas je tek izložba u Studiju Galerije suvremen umjetnosti 1980. godine, od koje je svakom novom izložbom postajalo sve očitije da je riječ o vrlo darovitoj umjetnici. Nakon izložbe u Studiju Galerije suvremene umjetnosti 1980., rada na Malenwochen 1981. nastupa na Bijenalu u Sydneyju i Venecijanskom bijenalu 1982. godine Edita Schubert našla se u središt značajnih previranja unutar novog slikarstva naše lokalne sredine i današnje europske slikarske situacije.” Ovim uvodom u katalog izložbe koji su sastavili Marijan Susovski i Božo Bek predstavili su Editu za njenu izložbu 1984. godine u Galeriji suvremene umjetnosti.

Opus Edite Schubert (Virovitica, 1947. – Zagreb, 2001.) nezaobilazno je, štoviše i ključno mjesto u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća, a njezina retrospektiva predstavljena je 24. rujna u Galeriji Klovićevi dvori.

Edita Schubert

Foto: Ziher.hr/Selma Pezerović

Serijom slika nastalih tijekom 1990. i 1991. koje u osvit rata izlaže u zagrebačkoj Galeriji proširenih medija na Starčevićevom trgu, Edita Schubert fokusira formativnu moć masovnih medija upravo kroz odnos slike i podloge. Slikarsko platno napeto na slijepi okvir slikarica uredno presvlači novinskim stranicama hrvatskog i inozemnog tiska. Problemom koda, kojim zapravo postavlja pitanje pozicije ljudske jedinke u mreži društvenih značenja i odnosa moći, Edita Schubert izrijekom se bavi u prostornoj instalaciji iz 1996. godine nazvanoj Ambijent koji  problematizira pitanje osobnog identiteta kontekstualizirajući ga činjenicom proizvedenosti unutar različitih klasifi kacijskih sustava. Edita Schubert u središte izložbenog prostora na fotografske stative postavlja šest naslikanih autoportreta.

Izložbu prati dvojezični katalog s tekstovima dr. sc. Leonide Kovač, te kataloškim popisom i fotografijama svih izloženih radova, a u Galeriji Klovićevi dvori bit će otvorena do 15. studenoga 2015. godine.

Edita Schubert

Foto: Ziher.hr/Selma Pezerović

(Visited 155 times, 1 visits today)

Komentari