Istaknuto
19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

Vizart

Ruska avangarda u Zagrebu

24.02.2013. Eleonora Glišić
Foto: ziher.hr

Foto: ziher.hr

Duško Vernački, vlasnik osječke galerije Vernissage, ustupio je galeriji Futura u Zagrebu očevu zbirku od 29 crteža koja je predstavljena na izložbi pod nazivom “Ruska avangarda”. Djela datiraju u dvadesete godine prošlog stoljeća, u doba nakon Revolucije 1917. kada je država kontrolirala ne samo umjetnike nego i privatne kolekcije. Tada je i samo kupovanje “drugačije”, neslužbene umjetnosti smatrano činom hrabrosti. Vernački nije do sada javno izlagao ova vrijedna djela ruske povijesti koje su u posjedu njegove obitelji od 70-ih godina prošlog stoljeća, već ih je čuvao u vlastitom domu u posebnoj mapi. Zbirku čine radovi najvećih ruskih avangardista, Vladimira E. Tatlina, Kazimira S. Maleviča, njegove učenice Vere M. Ermolaeve., Vladimira V. Lebedeva, Konstantina Rudakova, i škole UNOVIS iz Vitebska.

Foto: ziher.hr

Foto: ziher.hr

Među djelima ove važne epohe moderne umjetnosti najviše pažnje privlači čak 13 veselih prikaza Lebedevovih mornara koji plešu i zabavljaju se sa svojim djevojkama. Sva su izložena djela manjeg formata, crtana na starim kartama Carske Rusije kojih su se umjetnici domogli ilegalnim putem. Želimir Koščević ističe kako su veliki umjetnici toga doba često živjeli na rubu egzistencijalnog minimuma. Prema mišljenju mnogih kritičara umjetnosti, najradikalniji predstavnik avangardne skupine slikara je ukrajinski i ruski slikar Kazimir S. Malevič. U godinama neposredno prije prvog svjetskog rata Rusija je bila glavno središte apstraktne kulture, a nakon oktobarske revolucije bila je to mlada sovjetska republika. Nakon gušenja revolucije 1905. došlo je do prekida kulturne tradicije realizma. U to se vrijeme širi avangardna svijest. Ruski se umjetnici u Moskvi, koja je bila centar umjetničkog života,  upoznaju s djelima Cezannea, Picassa i Matissea. Oni svoja nova iskustva žele obogatiti i razviti u nešto originalno, i tada nastaje geometrijska apstrakcija. 1913. Malevič je krenuo u smjeru ne-predmetne umjetnosti, a senzibilnost je postala njegova jedina preokupacija. On je bio i osnivač suprematizma, čiji je manifest objavio 1915. godine.

Suprematizam označava apsolutnu nadmoć čiste senzibilnosti u figurativnoj umjetnosti. Malevičeva estetika, kao i estetika njegovih suvremenika koji su slijedili geometrijsku apstrakciju, počivala je na nasljeđu kubizma. On se zalagao za prevlast čistog osjećaja u umjetnosti i nastojao je doseći idealan sklad oblika i boja. Na izložbi su predstavljene njegove slike “Žuti akt” i “Violinist”. Vladimir J. Tatlin začetnik je konstruktivizma. Od 1920. sa svojim sljedbenicima bori se za ukidanje umjetnosti kao takve i potiče umjetnike da se posvete djelatnosti izravno korisnoj društvu, dakle reklami, tiskarskom slogu, arhitekturi i industrijskoj proizvodnji. Danas je najpoznatiji po svojem avangardnom vizionarskom projektu za Spomenik Trećoj Internacionali iz 1920. poznatom i kao “Tatlinov toranj”. Predstavljen je s dva konstruktivistička crteža na kartonu iz 1921. Izloženo je i 9 akvarela na kartonu autora iz škole UNOVIS. “Žena” Konstantina Rudakova razlikuje se od ostatka djela svojim nježnim obrisima i pastelnim tonovima. Jedina, ali nikako manje vrijedna  autorica čije je djelo “Dvije figure” prikazano na izložbi je Vera Ermolaeva.

Foto: ziher.hr

Foto: ziher.hr

Prema mišljenju povjesničara umjetnosti Želimira Koščevića “dovoljno je pogledati tih dvadeset i devet izloženih djela da se prepozna sav kreativni napor spomenutih sudionika i hrabrost kojom su nastojali oblikovati novu vizualnu kulturu u svijetu i vremenu nimalo naklonjenom revolucionarnoj estetici kakvu su umjetnici tada zamišljali i stvarali”.

Izložba traje do 1. ožujka ove godine.

Komentari