Istaknuto
15.11.2017.

Gorillaz su u sklopu europske turneje na kojoj promoviraju album "Humanz" stigli i do Budimpešte gdje su nas podsjetili zašto toliko volimo njihov zarazni spoj funka, hip hopa, gospela i popa. S novim albumom svoj su glazbeni izričaj proširili i na dance glazbu i house ritmove te parter sportske arene pretvorili u plesni podij.

14.11.2017.

Miki ima novi album koji će promovirati u Tvornici kulture! Na novom albumu repa o nogometu, jazzu i palačinkama, a sličan asortiman pizdarija pronaći ćete i ovom razgovoru. O glumcima, plejmejkerima i stolarima pričali smo šetajući kroz Namu, jer se u njoj, kao i u Mikijevim pjesmama, može naći milijun svega.

Knjige

Seks, droga, jazz i pisanje. Upoznajte se s beat generacijom!

11.03.2014. Melita Vrsaljko

foto: facebook.com

Iako se stvaralaštvo cjelokupne beat generacije  može promatrati kao rezultat hedonističkog načina života ispunjenog besramnim udovoljavanjem niskih poriva, predstavnici ovog umjetničkog pokreta, prije svega kulturološkog fenomena, ipak predstavljaju aortu američke kulture 40-ih i 50-ih godina. Dok jedni kritičari dovode u pitanje njihov umjetnički kredibilitet zbog ukidanja granica između stvarnog života i književnosti, drugi ih slave i navode kako su „beatnici“ odigrali značajnu ulogu u kasnijim umjetničkim strujanjima. Tko su predstavnici beat generacije i koja je njihova priča?

Sve je počelo ranih 40-ih godina kada su se na Sveučilištu Columbia upoznali Jack Kerouac, Allen Ginsberg, Lucien Carr i Hal Chase, a kasnije i poznati Wiliam S. Burroughs i Neal Cassady. Sam naziv „beat“ skovao je Kerouac 1948. godine kako bi opisao pokret koji se formirao na ulicama New Yorka, a kojeg su činili mladi intelektualci i umjetnici, netom i kritičari američke svakodnevnice. Zbog načina života u kojem su odbacili tradicionalne norme, beatnicima je prilijepljena etiketa boema, hedonista ali i outsajdera koji su se borili protiv konformizma i zalagali za potpunu slobodu. Naime, oni su  živjeli potpuno drugačijim životnim stilom; istraživali su seksualnost, zanimale su ih istočnjačke religije, odbacili su materijalizam, kritizirali kapitalizam, eksperimentirali sa drogom i alkoholom te provodili večeri u jazz klubovima. O svemu tome su, naravno, i pisali.

Beat generacija postala je popularna nakon što je većina njezinih predstavnika odlučila napustiti New York i preseliti se u San Francisco. Večeri poezije u galeriji Six, na kojima su se posebice istaknuli Kerouac i Ginsberg, proslavile su ovaj literarni  pokret koji ipak nije dugo živio-tijekom 60-ih na scenu dolaze hippiji koji su neke segmente beat pokreta inkorporirali u svoju kulturu. Jack Kerouac, glavni predstavnik, umro je 1969. godine, a ostali pisci su još i prije njegove smrti počeli odlaziti sa scene, tako da se pokret raspao do kraja 60-ih.

Iako beat pokret nije zahvatio veliki broj ljudi, ipak je ostavio veliki trag u američkoj kulturi. Beatnici su sa svojom prozom i poezijom utjecali na mnoge poznate bendove i glazbenike, među kojima su i The Doors, Tom Waits, Bob Dylan i REM. Pokret je utjecao na duhovno oslobođenje i seksualnu revoluciju koja je slijedila u kasnim 60-ima i 70-ima, te oslabio granice cenzure u tadašnjem američkom društvu. U nadi da i vas zaintrigira pokoje djelo koje je iznjedrila beat generacija, donosimo vam njenih pet najznačajnijih predstavnika i njihova najpoznatija djela!

foto: facebook.com

foto: facebook.com

Jack Kerouac- Na cesti

Jack Kerouac, često nazvan ocem beat generacije te jazz pjesnikom, američki je pisac i ikona pop kulture. Eksperimentirao je stilom i formom pa je tako nerijetko izostavljao interpunkcijske znakove i zalagao se za spontano pisanje bez ikakvih pravila. Kao i cijela beat generacija, on propitkuje standarde koje je društvo nametnulo, a kako bi dobio odgovore na svoja pitanja, putovao je SAD-om i uživao u slobodi koju je žarko zagovarao. Kao rezultat jednog takvog putovanja nastalo je djelo koje se smatra manifestom cijelog pokreta. Knjiga Na cesti, izdana 1957. godine, govori o putovanju Deana Moriartya i Salvatorea Paradiesa, koji zapravo predstavljaju Neala Cassadya i samog Kerouaca. Magazin Time uvrstio je djelo u svoj izbor 100 najboljih novela na engleskom jeziku u razdoblju od 1923.-2005. godine.

foto: facebook.com

foto: facebook.com

Allan Ginsburg- Krik

Allan Ginsberg najznačajniji je pjesnik beat generacije, a njegov osebujan životni stil privlačio je pažnju medija i javnosti. Naime, on se borio protiv svakog autoriteta i različitih tabua, pa je tako otvoreno pričao o svojoj homoseksualnosti i priznao da uživa u grupnom seksu i konzumiranju LSD-a. Tijekom 60-ih, kada se beat pokret već polako urušavao, Ginsburg je postao jedna od vodećih figura antiratnog pokreta. Njegova poema Krik, koja je dio zbirke Krik i druge pjesme izdane 1956. godine, predstavlja snažan poziv na slobodu koju su beatnici općenito zagovarali. Također, poema govori o imperijalizmu SAD-a i kritizira potrošačko društvo.

foto: facebook.com

foto: facebook.com

Wiliam S. Burroughs – Goli ručak

 Uz Kerouaca i Ginsburga, Burroughs čini sveto trojstvo beat generacije te se smatra jednim od najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća. Ključan trenutak njegovog života dogodio se kada je pod utjecajem alkohola i droge ubio vlastitu ženu, nakon čega je još više pao u ovisnost koje se nije uspio riješiti do kraja života. Godine 1958. objavio je svoj najpoznatiji roman  Goli ručak u kojem u središte radnje stavlja Wiliama Leea, koji predstavlja njegov vlastiti alter ego. U svojim putovanjima SAD-om i Meksikom, Wiliam Lee upoznaje različite ljude i upada u zanimljive situacije, a rezultat toga su priče o kupnji droge, kriminalu, zločinu i pornografiji.

foto: facebook.com

foto: facebook.com

Neal Cassady – Prva trećina

Iako za sobom nije ostavio veliki broj književnih djela, Neal Cassady zasigurno je odigrao značajnu ulogu u beat pokretu. Živio je, kao i ostali pripadnici generacije, hedonističkim životom ispunjenim drogom i seksom, a poznato je da je bio Ginsbergov dugogodišnji ljubavnik. Upravo je Cassady poslužio kao inspiracija za lik Deana Moriartya u romanu Na cesti, a također se spominje u Ginsburgovoj poemi Krik i u romanu Hunter. S. Thompsona Hell’s Angels. Njegov autobiografski roman Prva trećina objavljen je 1971. godine i govori o zanimljivim avanturama ovog beatnika koji je živio život punim plućima.

foto: facebook.com

foto: facebook.com

Lawrence Ferlinghetti –  A Coney Island of Mind

Još jedan beat pjesnik koji je ostavio značajan trag u povijesti američke poezije. Nakon što se iz Pariza preselio u San Francisco, Lawrence Ferlinghetti je 1953. godine osnovao knjižaru City Lights, a nakon dvije godine i istoimenu izdavačku kuću koja je objavljivala radove Allana Ginsburga, Neala Cassadya, Wilama S. Burroughsa, Charlesa Bukowskog i mnogih drugih. Njegova zbirka pjesama  A Coney Island of Mind objavljena je 1958. godine i jedan  je od najvećih pjesničkih bestsellera 20-og stoljeća.

foto: facebook.com

foto: facebook.com

 

Komentari